Iako ima 31 dan, kad prođu praznici i svedu se računi, mnogim građanima čini se da je januar najduži mjesec u godini. Zbog niskog standarda i malih primanja taj osjećaj u našoj zemlji, kako tvrde ekonomisti, još je intenzivniji.
Foto: Ilustracija, pixabay
Po pravilu, zima pored temperaturnog, nosi sa sobom i minuse na bankovnim računima građana. Povećana potrošnja stanovništva u decembru zbog praznika i sve veće oponašanje zapadnog stila života, prema riječima ekonomista, stvara "potrošačku groznicu" što predstavlja gotovo monetarni udar na kućni budžet.
"Kupovanjem božićnih poklona i 'davanjem oduška' kraju jedne poslovne godine, budžeti građana značajno se prazne. Tradicionalno, januar se zbog toga smatra najdužim mjesecom, jer su ovdje primanja niska, kao i slaba štednja, i često se potroši mnogo više novca oko praznika od uobičajenog prosjeka ili onog što se planiralo", kaže prof. dr Danica Drakulić.
Već nakon praznika, mnogima slijedi suočavanje sa finansijskom realnošću. Tada po pravilu, građani usporavaju potrošnju.
"Iskustva su pokazala da se ljudi vrlo elastično prilagođavaju svojim primanjima time što redukuju potrošnju ili vrše supstituciju skupljih namirnica jeftinijim, kako bi se izbjegla zaduživanja. U svakom slučaju, prekomjerna potrošnja uzrokovana prazničnom atmosferom značajno splasne u januaru i život izgleda mnogo skromniji, a januar finansijski sumorniji. Naravno, uvijek postoji izlaz iz ovakvih ekonomskih teškoća: ili više zarađivati ili manje trošiti", savetuje prof. dr Drakulić.
KOMENTARI (0)