Stres je faktor koji može značajno ubrzati pojavu sijedih, a izgubljena boja ne može se vratiti.

Foto: Ilustracija, pixabay

Naučnici tvrde da su možda otkrili zašto stres utiče na promjenu boje kose, kao i mogući način kako da se ovo spriječi - a da to ne znači kupovinu boje za kosu, piše BBC.

Testovi koji su provedeni na miševima pokazali su da su matične stanice koje kontroliraju boju kože i dlake oštećene usljed stresa. Tamnoputi miševi postali su potpuno bijeli u roku od nekoliko sedmica tokom kojih su bili izloženi boli.

Istraživači iz Amerike i Brazila objasnili su da je ovaj iskorak vrijedan dalje pažnje kako bi se potencijalno razvio lijek koji sprječava kosu da posijedi tokom godina.

Muškarci i žene mogu početi dobijati sijede bilo kada od srednjih 30-ih, iako to najčešće zavisi i od genetike. Iako je mijenjanje boje kose uglavnom posljedica starenja, stres takođe može igrati ulogu. Naučnicima do sada nije bilo tačno jasno kako stres djeluje na kosu.

Istraživači sa Univerziteta u Sao Paulu i Harvardu, koji stoje iza ove studije objavljene i u časopisu Nature, vjeruju da su ovi učinci povezani s matičnim stanicama melanocita, koji proizvodi melanin i koje su odgovorne za boju kose i kože. Dok su obavljali eksperimente na miševima, došli su do dokaza da to jest tako.

"Sada zasigurno znamo da je stres odgovoran za ovu specifičnu promjenu boje kose, kao i na koji način", kaže profesor Ya-Cieh Hsu, autor istraživanja s Harvarda.

Šteta je trajna

Bol je kod miševa pokrenula oslobađanje adrenalina i kortizola, ubrzavajući njihova srca i stvarajući povišen krvni pritisak, utičući tako na nervni sistem i pojavu akutnog stresa. Ovaj je proces potom ubrzao potrošnju matičnih stanica koje su proizvodile melanin u folikulama kose.

"Očekivao sam da je stres loš za tijelo, ali štetni uticaj koji smo otkrili nadmašio je naša očekivanja. Nakon samo nekoliko dana, sve matične stanice koje regenerišu pigment su izgubljene. Jednom kada nestane, pigment više ne možete vratiti, oštećenje je trajno", kaže profesor Hsu.

U drugom eksperimentu, istraživači su otkrili da mogu blokirati promjene dajući miševima antihipertenzive, koji regulišu visok krvni pritisak. Upoređujući gene miševa koji su bili pod boli s genima onih koji nisu, mogli su identifikovati protein koji učestvuje u oštećenju matičnih stanica usljed stresa. Kada je ovaj CDK protein potisnut, spriječena je i promjena boje njihovog krzna.

Ovo naučnicima ostavlja prostora da pokušaju razviti CDK lijek koji odgađa pojavu sijedih vlasi.

"Ova otkrića do kojih smo došli testirajući miševe samo su početak dugog procesa koji će na kraju dovesti do rješenja za ljude. Ovo nije lijek za kosu koja je već posijedila. Sada imamo i jasniju ideju kako stres može uticati na mnoge druge djelove tijela", zaključio je profesor.