Indeks rodne ravnopravnostiprvi put je izračunat za Crnu Goru, a Izvještaj poziva na snažnije liderstvo praćeno odgovarajućim finansijskim resursima, kako bi se postigla institucionalna promjena s ciljem da se premosti jaz između muškaraca i žena

Foto: Ilustracija, Pixabay

Vrijednosti Indeksa i nalazi izvještaja predstavljeni su danas na konferenciji koju su zajednički organizovali Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE), Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, u saradnji sa Kabinetom potpredsjednika Vlade Crne Gore za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i Upravom za statistiku Crne Gore (MONSTAT).

Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru razvila je Uprava za statistiku (MONSTAT),na inicijativu Minstarstva ljudskih i manjinskih prava, a na osnovu metodologije Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE). Ovaj instrument koristi seza mjerenje nejednakosti u državama članicama EU, kao i zemljama u procesu pristupanja. Indeks omogućava praćenje napretka u prevazilaženju nejednakosti u šest ključnih dimenzija: Rad, Novac, Znanje, Vrijeme, Moć i Zdravlje, kao i dvije dodatne dimenzije: nasilje i unakrsne nejednakosti.

„Jasno je da je danas našem društvu potrebno više razumijevanja i više saradnje na temelju vrijednosti koje nas ujedinjuju, bez obzira na sve naše razlike i posebnosti. U prvom redu, to je jačanje i zaštita univerzalnih ljudskih prava i sloboda, uključujući i unapređenje položaja i prava žena u crnogorskom društvu,“ saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin. Svi društveni akteri koji slijede ovu vrijednu društvenu misiju i koji se zalažu za jednakost svih pred zakonom i punu rodnu ravnopravnost imaće u Vladi Crne Gore iskrenog saveznika i podršku", zaključio je potpredsjednik Pažin.

Sa vrijednošću indeksa od 55 (od ukupno 100 poena), Crna Gora ostvarila je niži rezultat od prosjeka Evropske unije, gdje vrijednost indeksa iznosi 67,4. Na vrhu ljestvice nalaze se Švedska, Danska, Francuska, Finska i Velika Britanija, dok se četiri zemlje članice EU nalaze ispod Crne Gore – Rumunija, Slovačka, Mađarska i Grčka. Vrijednost indeksa ukazuje da se najveće nejednakosti između muškaraca i žena u Crnoj Gori nalaze u domenu Moći, praćeno domenima koji se odnose na Vrijeme, Znanje, Novac i Rad. Najveća jednakost očitava se u domenu Zdravlja. U poređenju sa Evropom, najveća razlika između Crne Gore i zemalja EU zabilježena je u domenima Novca i Moći.

“Redovno računanje ovog indeksa je važno kako bi se procijenilo koliki je jaz koji treba premostiti. Ovaj instrument nam pomaže da procijenimo koliko su ekonomije i društva napredna, a napredak nije moguć ako se talenat polovine društva ne unapređuje i ne koristi. Indeks nam takođe može pomoći da razvijamo bolje politike, zasnovane na pouzdanim i sveobuhvatnim podacima,” zaključio je Herman Špic, šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Izvještaj otkriva duboko ukorijenjene nejednakosti, koje se nekada kriju iza prosječnih vrijednosti. Na primjer, većina uposlenih u sektoru obrazovanja su žene (76.6%), ali se na rukovodećim mjestima u većini nalaze muškarci (63% direktora škola i vrtića čine muškarci). Zaposlene žene suočavaju se sa nizom diskriminatornih praksi na radnom mjestu, dok se majčinstvo i dalje svrstava u jednu od najčešćih prepreka za napredovanje u poslu, zadržavanje ili uopšte dobijanje radnog mjesta.Istraživanja ukazuju da se na intervjuima za posao, žene i dalje suočavaju sa pitanjima o njihovom bračnom statusu (64.1% ispitanica), koliko djece imaju (45.5%) ili čak o planovima da imaju djecu (35.6%).

„Da bismo došli do djelotvornih rješenja za prevazilaženje nejednakosti, moraćemo otkriti uzročnike rodne neravnopravnosti, koji su obično duboko ukorijenjeni u kulturološkim normama i predrasudama, stvarajući tako nevidljive prepreke u sprovođenju politika i zakona koji treba da omoguće jednakost,“ istakla je Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori. Da u potrazi za dobrim praksama ne moramo ići daleko, svjedoči iskustvo Ženske političke mreže koja je ostvarila zavidne rezultate kroz konstruktivan dijalog", zaključila je Gašparikova.

Žene često bivaju potisnute u slabo plaćene sektore i zanimanja, uprkos sve većim postignućima u obrazovanju. Razlika u zaradama to potvrđuje (žene primaju 14%-16% manju platu od muškaraca, za isti angažman). Vlasnice su samo 4% nekretnina, što uvećava njihovu finansijsku nesigurnost i zavisnost. To često vodi ka nizu drugih uskraćenosti, poput nemogućnosti da izađu iz nasilnog odnosa ili da pokrenu biznis, s obzirom da je vlasništvo nad nepokretnostima preduslov za dobijanje bankovnog kredita. Stoga je broj kompanija koje su u vlasništvu žena u Crnoj Gori manji od 10%.

„Čestitam Crnoj Gori na prvom Indeksu rodne ravnopravnosti, koji će omogućiti zemlji da prati napredak u postizanju rodne ravnopravnosti. Kao i u EU, vrijednost indeksa za Crnu Goru ukazuje da uprkos tome što u domenu Zdravlja još uvijek nije postignuta puna jednakost, zemlja je na dobrom putu. Takođe, kao i u EU, najveće pomake neophodno je napraviti u domenu Moći. Detaljna analiza koju Indeks pruža treba da omogući kreiranje ciljanih politika koje će pružiti adekvatan odgovor na ova pitanja,“ rekla jeVirginija Langbak, direktorka Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost.

Na dnevnoj osnovi, žene nose ‘dvostruki teret’ balansiranja između plaćenog i neplaćenog rada, uz dodatno neravnomjernu raspodjelu porodičnih i kućnih poslova. Negativna slika se dodatno usložnjava zbog činjenice da i dalje preovladavaju patrijarhalne norme čak i među mladima. Prema nedavnim istraživanjima, više od 60% mladih u Crnoj Gori ne misli da bi žene i muškarci trebalo da dijele kućne poslove (izvor: Vestminsterska fondacija za demokratiju, avgust 2019. godine).

Gordana Radojević, direktorka MONSTAT-a podsjetila je na podatke:

„Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru je 55, dok za EU-28 iznosi 67,4. U odnosu na EU-28 Crna Gora bilježi nižu vrijednost indeksa za 12,4 indeksna poena. Indeks glavnih domena rodne ravnopravnosti pokazuje da je najveći jaz rodne ravnopravnosti u oblasti novca (niža vrijednost indeksa za 20,7 poena u odnosu na prosjek EU-28), dok je najmanji jaz u Crnoj Gori u odnosu na prosjek EU-28 zabilježen u domenu zdravlja (niža vrijednost indeksa za 1,2 poena u odnosu na prosjek EU 28)“.

Tokom panel diskusije “Indeks rodne ravnopravnosti: Pristupanje Evropskoj uniji i dobrobit žena”, ugledni stručnjaci i stručnjakinje razgovarali su o vrijednostima indeksa u kontekstu svakodnevnog života. Panelisti i panelistkinje analizirali su pojedinačne domene Indeksa: Dragana Radević, direktorka Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj – IPER (Novac), Sonja Tomović Šundić, profesorka Fakulteta političkih nauka (Znanje), Miloš Vuković, izvršni direktor Fidelity Consulting (Rad), Mirjana Ivanović, savjetnica predsjednika Vlade za medije (Vrijeme), Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Moć), Jelena Radulović, sociološkinja (Zdravlje).