Neobilježena gradilišta i otvorene šahte, psi lutalice, nepostojanje taktilnih traka, nedostatak zvučne signalizacije, kao i neprilagođenost gradskog saobraćaja u velikoj mjeri utiču na nesamostalnost osoba s invaliditetom (OSI) koje bi više bile ohrabrene da se samostalno kreću, ukoliko bi im saobraćaj bio prilagođeniji.

Foto: PR Centar

To je saopšteno na okruglom stolu „Uoči me i ja sam na putu“, u okviru istoimenog projekta, koji sprovodi Savez slijepih Crne Gore (SSCG), a koji finansira Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, rekao je da je samostalnost u svakodnevnom funkcionisanju nešto što je prioritet u životu svake OSI.

„Da bi neka osoba mogla da bude samostalna i da samostalno živi, neophodnoje da društvo i zajednica budu dovoljno podsticajni i dovoljno pristupačni kako bi te osobe nailazile na što manje prepreka, barijera ili da uopšte ne bi nailazile na njih“, kazao je Macanović.

Samostalno kretanje je, kako smatra, jedan od preduslova samostalnog života.

„A da bi neka osoba sa oštećenim vidom, ili osoba s invaliditetom mogla samostalno da se kreće neophodno je da postoje adekvatni uslovi u fizičkom okruženju u kome živimo i u kome se krećemo. Mi smo kroz ovaj projekat željeli da prepoznamo koje su ključne prepreke i barijere sa kojima se OSI suočavaju kada učestvuju u saobraćaju“, kazao je Macanović.

On smatra da društvo mora da ima adekvatne resurse, kojima će osobama sa oštećenim vidom olakšati da se samostalno kreću.

„A mnogo važnije je podstaći i motivisati osobe sa oštećenim vidom koje sjede kući i nemaju dovoljno hrabrosti da izađu na ulicu i da se suočavaju sa nizom prepreka i barijera“, rekao je Macanović.

On je kazao da žali što u Nikšiću u kome je postavljen prvi zvučni semafor danas ni na jednoj raskrsnci nema zvučnih semafora.

Samostalna savjetnica II za finansijske poslove u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Selma Dacić, kazala je da je u prošloj godini potpisano 25 ugovora sa isto toliko nevladinih organizacija i na taj način se, kako je dodala, sada finansira 25 projekata iz tri oblasti, a to su oblast zaštite životne sredine u oblasti saobraćaja, zaštita lica s invaliditetom u oblasti saobraćaja i saobraćaj, sigurnost i bezbjednost u saobraćaju kao posebna oblast.

„Ukupan fond je blizu 173 hijade eura, gdje se za oblast zaštite lica s invaliditetom finansira deset projekata i ukupna raspodjeljena sredstva su 61.383 eura“, navela je Dacić.

Što se tiče NVO koje djeluju u oblasti zaštite lica s invaliditetom, kako je kazala, itekako su dale velii doprinos u djelu unapređenja pristupačnosti u saobraćaju OSI kroz brojne aktivnosti.

Koordinatorka projekta, Katarina Bigović, kazala je da je projekat „Uoči me i ja sam na putu“, trajao osam mjeseci, a istraživanjem je, kako je navela, obuhvaćeno 48 osoba s invaliditetom iz Bara, Podgorice, Nikšića i Bijelog Polja.

„Prema sumiranoj statističkoj analizi u ovom istraživanju je učestvovalo 25 osoba muškog pola, odnosno 23 osobe ženskog pola“, kazala je Bigović.

Foto: PR Centar

Ona je rekla da su osobe oštećenog vida specifični učesnici u saobraćaju i da im se mora pokloniti dodatna pažnja.

„Nepostojanje saobraćajne kulture i tolerancije u saobraćaju su u načelu glavni uzročnici haotičnog saobraćaja i povećanja saobraćajnih nezgoda. Direktne žrtve takve netolerancije jesu pješaci. A osobe oštećenog vida nalaze se u ulozi pješaka i potrebno im je obezbijediti odgovarajuće uslove“, rekla je Bigović.

Kada je riječ o Podgorici, učesnici istraživanja su, kako je navela, rekli da su navikli na barijere.

„Oni govore da se moraju snalaziti i boriti, ali se nadaju da će država i lokalna samouprava u budućnosti učiniti nešto kako bi se stanje poboljšalo. Jedna od osnovnih djelatnosti iz ove sfere, kako kažu naši učesnici, trebalo bi da bude prilagođavanje uslova za saobraćanje, makar na dionicama koje se nalaze u užem gradskom jezgru, ili onih koje vode do frekventnih destinacija“, navela je Bigović.

U Podgorici, kako je kazala, ima semafora koji još uvijek nemaju instaliranu zvučnu signalizaciju, ali ni taktilne trake vodilje koje bi osobama sa oštećenjem vida omogućile da se sa što manje napora kreću kao i svi ostali građani.

„Zvučni semafori trenutno postoje samo u Podgorici na određenim raskrsnicama, a u drugim lokalnim samoupravama ih nema. Jedan od problema je i parkiranje automobila na nepropisnom parkingu kao i podignuti trotoari“, navela je Bigović.

Kada je riječ o Opštini Nikšić, učesnici su, kako je rekla, nezadovoljni uslovima za saobraćanje i saobraćajnom kulturom, jer, kako kažu, uopšte se ne mogu samostalno kretati.

„Veliki je broj drveća čije grane su se povile i svako viši od 1,60 m udara glavom u njih. Ali pohvalan je rad Komunalne policije koja je rigorozna za parkiranje na mjestima predviđenim za osobe s invaliditetom. Jedan od najvećih problema u Nikšiću jesu i psi lutalice. Neljubaznost osoba koje bi trebalo da su zadužene za regulisanje saobraćajnih tokova takođe je jedan od većih problema“, istakla je Bigović.

Jedan od glavnih problema u Baru je, kako je navela, velika opasnost od neobilježenih i neograđenih gradilišta.

„Što se tiče samih autobusa i stanica, u lošem su stanju. Preko 90 odsto saobraćaja nije prilagođeno“, kazala je Bigović.

Kada je riječ o Bijelom Polju može se, kako je rekla, govoriti o slabo prilagođenoj infrastrukturi, bez obzira na vrstu invaliditeta, nedostataku govorne podrške koja bi im pomogla da koriste autobuski prevoz, nepostojanju traka vodilja na autobuskim stanicama, neprilagođenosti autobuskih stajališta i neredovnosti prevoza.

„Zimi je problem led. Psi lutalice su takođe problem, a jedan od najvažnijih jesu otvorene šahte. Čak i u situacijama kada se prijave nepropisno parkirani sugrađani, parking i šlep službe, kao ni komunalna policija ne sprovode sankcije koje bi trebalo“, rekla je Bigović.

Zjednički problemi u svim opštinama su, kako je navela, neobilježena gradilišta i otvorene šahte, psi lutalice, nepostojanje taktilnih traka, nedostatak zvučne signalizacije, neprilagođenost gradskog saobraćaja, nepropisno parkiranje, nepoštovanje prvenstva prolaza, nisko rastinje i povijene grane, polomljeni stubići, spušteni trotoari i mjesta za parkiranje, kao i nesenzibilnost.

Bigović je kazala da osobe sa invaliditetom nijesu u potpunosti samostalne ličnosti, zbog ograničenosti kretanja.

„Barijere iz okruženja u velikoj mjeri utiču na nesamostalnost OSI. OSI bi u većoj mjeri bile ohrabrene, ukoliko bi im saobraćaj u cjelosti bio prilagođeniji. Diskriminacija OSI je prisutna u velikoj mjeri“, rekla je Bigović.

Sekretar Sekretarijata za socijalno staranje u Glavnom gradu Podgorica, Ivan Terzić, kazao je da se posljednjih godina počelo sa mnogim servisima koje se tiču OSI, kao što je personalna asistencija i pomoć u kući.

„Od prošle godine uveli smo i mobilne timove za OSI. Mogu da istaklnem vrlo dobru saradnju sa Organizacijom slijepih za Podgoricu, Kolašin i Danilovgrad. Rezultat toga je i Memorandum koji smo potpisali sa njima i participirali u nekim njihovim aktivnostima, koje se tiču zapošljavanja OSI“, naveo je Terzić.

Jedna od novina je, kako je rekao, aktivno participiranje u projetima NVO, „koje se tiču rješavanja ovih pitanja“.

„Ove godine smo u kapitalnom budžetu prvi put izdvojili određene sredstva, tačnije 60 hiljada eura, a imamo nešto sredstava u Sekretarijatu za saobraćaj, tako da ćemo tokom ove godine imati prve taktilne staze na javnim površinama u Glavnom gradu“, rekao je Terzić.

On je istakao da je u toku javna rasprava za Lokalni plan socijalne inkluzije u Glavnom gradu od 2020. do 2023. godine i pozvao je što više ljudi aktivno učestvuje sa svojim idejama i predlozima.

Pravnik u Sekretarijatu za komunalne poslove u Opštini Bar, Ljubiša Tadić, kazao je da je ta Opština sagledala stanje pristupačnosti OSI javnim ustanovama i da je aplicirala za izradu projekata u sklopu projekata urbane mobilnosti, radi poboljšanja života OSI.

„Aktivnosti koje se trenutno sprovode u ovoj oblasti su rekonstrukcija saobraćajnica, gdje će se instalirati savremeni uređaji zvučne signalizacije za lica sa oštećenjem vida. Takođe će postojati i pristupne rampe, koje će koristiti lica s invaliditetom za lakši pristup javnim ustanovama“, rekao je Tadić.

On je istakao da je intencija lokalne uprave da, prilikom rekonstrukcije pješačkih zona, u užem gradskom jezgru, budu izrađene i taktilne staze.