Predstava "Greta, stranica 89", koju je po tekstu Luca Hibnera i prevodu Jovana Ćirilova režirao Boris Liješević, odigrana je na sceni Zetskog doma. Ovaj uzbudljiv komad, u kojem igraju velikani srpskog glumišta Jasna Đuričić i Boris Isaković, tokom cijelog izvođenja razgovarao je se publikom, savršeno se razumijevši.

Foto: Kraljevsko pozorište "Zetski dom"

Predstava „Greta, stranica 89“ bavi se komplikovanim odnosima reditelja i glumca, reditelja i teksta, kao i glumca i teksta, a čini je osam priča. Autor je uzeo za osnovnu ideju stranicu 89. iz Geteovog „Fausta“i uokvirio je odnosom reditelj – glumac u svim njegovim mogućim oblicima. Tako kroz ovu krajnje duhovitu priču prolaze Diva nezainteresovana za eksperimente, Neiskusni reditelj bez samopouzdanja, Početnica- iskrena, ali bez prakse, Frojdistički reditelj, Stari glumac koji režira po sjećanju predstavu koju je gledao prije pedeset godina. Prenaglašen i do maksimuma ironičan materijal tu je zbog upečatljivosti, ali u stvarnom životu, kažu nam glumci, samo je devedeset posto ovoga istina!

„Večeras je bilo predivno, od prvog trenutka shvatili smo da je sala puna studenata. Gdje god postoji škola glume , oni su tu. Oni to razumijevaju na možda najtačniji način, duboko su u tome, prepoznaju sebe. Pogađa njihove ranjivosti. Ova predstava ne može bez publike. Mi se vozimo na talasu koji dobijamo iz gledališta, i mi to uvijek imamo, ljudi se raduju ovoj predstavi. Ona je jedna od rijetkih u mojoj karijeri gdje ljudi odlaze iz teatra sa dobrim utiskom, osjećanjem optimizma. Mi smo ovu predstavu uradili 2005, obnovili smo je ove jeseni. Kada smo dobili tekst toliko smo se obradovali zbog potencijala i istine. Nas dvoje smo već dovoljno u teatru da je možemo prepoznati. Po Evropi se ovaj komad igra, a zanimljivo je da ga jedino nisu igrali Luc Hibner i njegova žena za koju je on napisao ovaj tekst“, rekla je glumica Jasna Đuričić.

„Ovo je bila prva režija Borisa Liješevića. Jovan Ćirilov je govorio o ovom tekstu na način da nikoga ne smijemo omalovažavati, nikom suditi , nikom se podsmijevati. Bilo je važno da ovo radimo u slavu pozorišta. Ovi ljudi koji se pojavljuju u komadu, oni svi daju svoj život za teatar, nekad je to što čine shvatljivo, nekada ne, ali bilo je važno da sve bude sa poštovanjem. Mi smo tada već bili zreli glumci, mnogo smo igrali,  potpuno predani teatru, i ovo je bio naš odgovor, naš stav o učešću u pozorištu, da može biti dobro ako radimo sa ljubavlju i poštovanjem“, kazao je glumac Boris Isaković.

Gledalište ispunjeno glumcima i generalno pozorišnim ljudima možda je razlog ovakvom razumijevannju od prve do poslednje scene. Ipak, čini se da psihološko seciranje različitih karaktera i odnosa koji se dešavaju u pozorištu na relaciji reditelj- glumac, nije ništa drugačiji od onoga što se dešava u jednoj svakidašnjoj kancelariji.

„Imamo divno iskustvo. Novosadska publika dolazi da gleda ovaj komad na desetine puta.To su ljudi koji nemaju veze sa pozorištem i glumom, oni su se prepoznavali, taj odnos šefa i zaposlenog. To je divno jer revazilazi pozorište“, rekla je glumica Jasna Đuričić.

Kompozitori u ovom ostvarenju su: Stevan Divjaković, Srđan Dalagija i Lado Leš, a scenograf i kostimograf  Marina Sremac. 

Ovoga puta cetinjska publika imala je priliku vidjeti produkcijsko ostvarenje Beoarta i Saveza dramskih umjetnika Vojvodine. Martovski repertoar Kraljevskog pozorišta predviđa i predstave: Tri sestre, režija Branislav Mićunović, premijeru novog ostvarenja „Ljubavno doba“ u režiji Marije Backović, kao i predstavu sa međunarodnim ansamblom- „Balkan boys“, čiju režiju potpisuje Siniša Evtimov. Povodom Svjetskog dana pozorišta za djecu i mlade biće odigrana predstava „Kapital djeca“, u režiji Petra Pejkavića, a u okviru Dana umjetničkog obrazovanja đaci će gledati „Dokle pogled seže“, u režiji Arpada Šilinga. Publika će u martu imati priliku uživati i u Koncertu- Recital kamerne muzike, koji se realizuje u saradnji sa Ambasadom Rumunije povodom Dana frankofonije. Takođe, naša predstava „Razgovori o ljubavi“ u režiji Jerneja Lorencija gostovaće 15. marta na jednom od najznačajnijih regionalnih festivala, na niškom „Festivalu na raskršću“.