Italiju tek čeka vrhunac epidemije koronavirusa, odnosno najgora faza zaraze, što je i datum koji će označiti početak spuštanja broja zaraženih, piše italijanski list Corriere della Sera.

Foto: Ilustracija, pixabay

"Uprkos svim potrebnim mjerama opreza, vidimo da dnevni porast pozitivnih slučajeva pokazuje usporavanje rasta, iako se brojčana vrijednost i dalje povećava. To još nije faza slabljenja epidemije, ali dobar je znak. Vrhunac se, zapravo, dešava kada se maksimalna vrijednost novih slučajeva dostigne u jednom danu. Ta vrijednost u narednim danima mora pasti", pojašnjava Fabrizio Pregliasco, infektolog sa Univerziteta u Milanu.

On ističe kako nije lako predvidjeti datum vrhunca epidemije, ali kaže kako se u narednim danima može očekivati visoravan na krivulji kretanja epidemije u Italiji. To bi značilo, dodaje, da bi vrhunac mogao doći tek za sedam dana.

"Međutim, novi slučajevi neko vrijeme neće prestati. Sada smo došli do gotovo ravnog trenda epidemije jer je najgori trenutak vremenski ispred nas. Da smo pustili da virus cirkuliše bez ikakvih restriktivnih mjera, imali bismo eksponencijalni vertikalni vrhunac, ali sada imamo stabilizaciju. Ukoliko se mjere budu poštovale, imamo razumnu mogućnost preokretanja trenda", kaže Pregliasco.

Sličnog mišljenja su i Walter Ricciardi, član Izvršnog odbora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te italijanski ministar zdravstva Roberto Speranza.

Uz otprilike 5.000 novih slučajeva dnevno, italijanski infektolog kaže kako se, nažalost, i tokom naredne sedmice očekuje 500 do 600 smrtnih slučajeva svakog dana.

"Broj žrtava koronavirusa takođe oslikava situaciju koju smo imali protekle sedmice, s obzirom na to da se pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenata najčešće dešava nakon otprilike sedam dana bolesti", pojašnjava Pregliasco.

Da bi se moglo pratiti kretanje epidemije, stručnjaci kažu da se mora pratiti da li će Italija imati manje smrtnih slučajeva tokom naredne sedmice. Pregliasco kaže da i matematički proračuni imaju različite greške zbog čega su pomalo nalik vremenskoj prognozi.

Walter Ricciardi iz WHO-a dodaje kako svi prave svoje modele izračunavanja kretanja pandemije koronavirusa, uključujući WHO i Evropsku komisiju, ali da su to proračuni koji se ne objavljuju u javnosti.

"Nijedna ozbiljna institucija ne želi dati predviđanja koja apsolutno nisu sigurna", kaže Riccardi.

S druge strane, tu su i različiti proračuni italijanskih medija i lokalnih institucija koji ne mogu biti u potpunosti relevantni.

Uprkos raznim varijablama, Pregliasco očekuje da će najrealniji pad broja zaraženih i preminulih biti jasan i očit krajem aprila. Pojašnjava kako se kraj epidemije bliži onog trenutka kada Italija ne bude bilježila nove slučajeve u zemlji, poput Kine.

"Moraćemo i dalje zadržati veliki oprez, kao što to rade u Wuhanu, a to znači nositi maske i koristiti sredstva za čišćenje ruku barem jednu ili dvije godine. Potreban nam je postepeni oporavak s puno opreza kako bismo bili sposobniji da spriječimo mogući drugi talas zaraze. Vratićemo se u normalu kada budemo imali specifičan tretman i vakcinu", zaključio je Pregliasco za Corriere della Sera.