Čovjek sam bira da li će biti srećan ili ne. Kada se nađete u vrtlogu negativnih misli, ove metode će biti od pomoći.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Internet je prepun savjeta kako biti srećan, a istina je da oni koji dijele savjete nemaju pojma o čemu govore.

Jedini ispravni savjeti koje biste trebali da pratite dolaze od neurohirurga. Oni provode dane u proučavanju sive mase u našoj glavi i sigurno znaju šta je ljudima potrebno za sreću.

Američki neurohirurg Alek Korb dijeli svoja razmišljanja o ovoj temi:

Glavno pitanje

Ako ste klonuli duhom i ne osjećate se najbolje, postavite sebi važno pitanje: "Zašto sam zahvalan sudbini?"

Vjerovatno se pitate da li osjećaj zahvalnosti ima biološki uticaj na mozak? Odgovor je da.

Znate li kako djeluje antidepresant bupropion? On stimuliše stvaranje neurotransmitera dopamina, kao i osjećaj zahvalnosti. A znate li kako djeluje fluoksetin? Stimuliše neurotransmiter serotonin. Isto kao i osjećaj zahvalnosti. Da, jedan od glavnih efekata zahvalnosti je porast nivoa serotonina. Kad razmišljate o tome na čemu ste zahvalni sudbini, usredsređujete se na ono pozitivno u životu. To je jednostavan način da povećate proizvodnjuserotonina u mozgu.

Razgovarajte o svojim negativnim mislima i osjećanjima

Ako se osjećate loše, pre svega je neophodno da definišete svoje stanje. Šta tačno osjećate? Da li je to tuga, anksioznost ili ogorčenost? Samo određivanje problema je korak da se osjećate bolje. Ako mislite da je ovo besmisleno, otkrićemo vam nešto, vaš mozak misli potpuno suprotno.

Prilikom jednog istraživanja, ispitanicima su pokazivali fotografije ljudi s različitim izrazima lica i mjerili reakcije mozga. Sasvim očekivano, amigdala je reagovala na prikazane emocije. Međutim, kada je od ispitanika zatraženo da imenuju te emocije, aktivirao se ventrolatorni prefrontalni korteks mozga, dok je aktivnost amigdale opala. Drugim riječima, imenovanje emocija smanjuje njihov uticaj na čovjeka.

Donesite odluku

Da li ste ikada donijeli odluku i tada osjetili olakšanje? Neurobiologija pokazuje da donošenje odluka smanjuje anksioznost i pomaže u rješavanju problema.

Pri donošenju odluka stvaramo namjere i postavljamo ciljeve, a sve ovo pozitivno deluje na prefrontalni korteks, smanjujući anksioznost i nemire. Pored toga, donošenje odluka pomaže u smanjenju aktivnosti striatumu, što nas obično ometa negativne impulse i akcije. Konačno, donošenje odluka mijenja našu percepciju svijeta, što pomaže u pronalaženju rješenja problema i smirivanju limbičkog sistema.

Približite se ljudima

U jednom eksperimentu, učesnici su igrali kompjutersku igru bacanja lopte. Jedan učesnik je bacio loptu, dok je drugi vraćao nazad. U stvari, prava osoba se nalazila samo sa jedne stramne, dok je na drugoj strani bio računar, ali je učesnicima je rečeno da likove na ekranu kontrolišu živi ljudi.

I šta se dogodilo kada su ti „drugi ljudi“ odbili da vrate loptu? Mozak učesnika je reagovao na isti način kao i na fizičku bol.

Socijalna isključenost uključuje prednji cingulatni korteks i centralni režanj mozga, kao i fizičku bol. Jednostavno rečeno, odnosi sa drugim ljudima su vrlo važni za mozak.