Iako je izolacija ljudi i gašenje proizvodnje zbog koronavirusa očistilo nebo, to nema nekog utivaja na klimu. Ove zime izmjereno je čak 20 stepeni Celzijusa na Antarktiku, a naše ljeto će biti nikad toplije.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Najveći broj toplih dana s visokom temperaturom zabilježeni su tokom 2016. No taj neslavni rekord klimatskih promjena mogla bi srušiti 2020. Prema procjenama američkih meteorologa, šanse za to su 75 posto, piše The Guardian.

Iako je izolacija ljudi i gašenje proizvodnje zbog koronavirusa očistilo nebo, to nema nekog uticaja na klimu. Prema naučnicima, za to su potrebni dugotrajni napori.

Naime, toplotni rekordi postavljeni su već u januaru i to na područjima od Antarktika do Grenlanda što je iznenadilo mnoge istraživače. Ove godine nije očekivan meteorološki fenomen El Niño, kojeg inače povezuju s visokim temperaturama i promjenom klime u tropskim krajevima. 

Prema američkoj Nacionalnoj agenciji za istraživanje okeana i atmosfere, 2020. će sigurno ući u top pet najtoplijih otkad su zabilježena mjerenja.

Slično je zaključio i Gavin Schmidt, direktor NASA-inog Instituta za studije Svemira iz New Yorka. On procjenjuje kako postoji vjerovatnost od 60 posto da ova godina bude najtoplija.

Britanska meteorološka službe, The Met Office, je nešto opreznija pa su rekli da za to postoji 50 posto šanse. No, smatraju kako će se nastaviti 'vrući niz' godina koji je krenuo od 2015. 

Podsjetimo, zbog visokih temperatura u januaru mnoga su mjesta na samom sjeveru zemljine hemisfere ostala bez snijega. U februaru je na Antarktiku izmjereno čak 20 stepeni Celzijusovih. Na drugom kraju svijeta, u mjestu Qaanaaq na Grenlandu je u aprilu izmjereno nezabilježenih 6 stepeni. 

Ako se gledaju temperature u prvom tromjesečju na području istočne Evrope i Azije, one su bile za tri stepena više od prosjeka. Prošlog petka američki Los Angeles izmjerio je 34 stepena Celzijusa. Nikad više temperature izmjerene su i u Zapadnoj Australiji.

Karsten Haustein, klimatolog sa Univerziteta u Oxfordu, kaže kako se temperatura na planeti podigla za 1,2 stepena iznad predindustrijskog nivoa.

 - Klimatska kriza i dalje se neometano odvija. Ove godine smanjiće se emisije, no koncentracija stakleničkih plinova raste. Malo je vjerovatno da ćemo moći primijetiti usporavanje nakupljanja plinova u atmosferi, ali sada imamo jedinstvenu priliku da preispitamo svoje izbore i iskoristimo krizu oko koronavirusa kao katalizator za uvođenje održivih modela transporta i proizvodnje energije - rekao je Haustein. 

S tim se slaže i Graham Madge, portparol britanskih meteorologa.

- Oslanjanje i povjerenje u nauku, da bi se ljudi i države informisali o rješavanju globalnih problema, nužni su za planiranje odgovora na buduće krize s kojima će se čovječanstvo susresti - kaže Madge.