Da je tokom trajanja epidemije novog korona virusa u Crnoj Gori LGBT osoba bila u bolnici, njen partner ili partnerka ne bi mogli da je imaju informaciju o zdravstvenom stanju te osobe, a da je preminula od posljedica infekcije ne bi mogli ni da prisustvuju sahrani, jer ih naš zakon ne prepoznaje kao članove porodice.

Foto: PR centar

To je, između ostalog, razlog zbog kojeg LGBT zajednica u Crnoj Gori traži usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, kazao je za PR Centar direktor NVO Queer Montenegro Danijel Kalezić.

„Usvajanjem Zakona, mi u LGBT zajednici ne dobijamo ništa specijalno, samo ono što bi trebalo da ima svaka osoba na svijetu. Dobićemo način da sa osobom sa kojom smo odlučili da stvorimo zajednički život ostvarimo set prava –  zdravstveno osiguranje, posjetu u bolnicama, nasljeđivanje penzije, nasljeđivanje imovine,“ objasnio je Kalezić.

On smatra da se ne bi smio ponoviti prošlogodišnji scenario gdje su određene političke grupacije preko Zakona o životnom partnerstvu istoplonih lica igrale političke igre.

„To je bilo razočaravajuće, naročito od političkih partija i poslanika koji u svojim programima deklarativno njeguju građanske vrijednosti, a građanske vrijednosti podrazumijevaju to da nema kompromisa sa ljudskim pravima, podrazumijevaju da ljudska prava ne mogu biti korišćena za bilo kakvo političko ubiranje poena,“ kazao je Kalezić.

I pored razočaranja,  u LGBT zajednici smatraju da svi imaju šansu za popravni, te su uvjereni da će Zakon na novom glasanju u crnogoraskom parlamentu dobiti potrebnu većinu.  

„Svakome treba pružiti šansu da ispravi nešto loše što je uradio u prošlosti, tako da vjerujemo da će ovog puta one partije i nezavisni poslanici koji njeguju građanske vrijednosti pokazati da to nije samo deklarativno, već će podržati ovaj Zakon,“ jasan je Kalezić.

Prošlogodišnje neusvajanje Zakona tada je pozdravio i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Kalezić ističe da u značajnoj mjeri stavovi crkve utiču na život LGBT osoba.

„Tokom prethodnih 10 godina sa te adrese smo dobijali mnogo poruka koje nisu bile podržavajuće i koje su u nekim momentima bile direktno motivišuće za nasilnike,“ kazao je Kalezić.

Uprkos mnogim promjenama na bolje kada je u pitanju ambijent u kojem živi LGBT zajednici, Kalezić je istakao da je nasilje nad njima u značajnoj mjeri i dalje prisutno. 

„Nasilja, nažalost nema manje i to nažalost najviše unutar porodica, jer su porodice te koje se i dalje opiru. Ali se stvari mijenjaju, sve više i više ljudi je u emotivnim odnosima koji su stabilni, dugotrajni, žive slobodno i generalno stavovi društva polako popuštaju,“ kazao je Kalezić.

On je poručio da društvo u cjelini mora da se izbori i sa sve više prisutnim fašizmom u našoj zemlji. Kalezić smatra da je uništavanje spomenika organizatorima Trinaestojulskog ustanka, još jedan dokaz fašizma koji se širi u našoj zemlji. 

„Nažalost, Crna Gora je u momentu u kojem ponovo mora da se bori sa fašizmom. Borba protiv fašizma podrazumijeva borbu protiv homofobije, transfobije zato što je to borba za slobodu. Zadatak svih nas je da se borimo za slobodu,“ poručio je Kalezić.