Turistički poslenici traže da se hitno odrede datumi otvaranja granica za zemlje koje se ne nalaze na listi koje ispunjavaju epidemiološke standarde. 

Foto: Privredna komora Crne Gore

Zemlje koje se nalaze na listi ne treba uklanjati minimum 30 dana, uz kontinuirano praćenje njihove epidemiološke situacije. Neophodno je intezivirati bilateralne ekonomske odnose sa zemljama koje su naša značajna emitivna tržišta, a još nijesu otvorile granice prema Crnoj Gori.

Ovo je, između ostalog, zaključeno na današnjoj sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore. Odbor je usvojio informaciju o poslovanju sektora u periodu januar-maj 2020. sa osvrtom na realizaciju paketa mjera podrške privredi za ublažavanje efekata pandemije Covid 19, a u fokusu su takođe bili izazovi i očekivanja od ovogodišnje ljetnje sezone, kao i plasman domaćih proizvoda kroz realizaciju programa Kupuj domaće i Domaći ukusi – Dobro. Bolje. Domaće.

Sjednica je održana u vinskom podrumu „Šipčanik” kompanije „Plantaže – 13. jul”, pa je turističke poslenike pozdravila izvršna direktorica Verica Maraš. Ona je istakla da je poslovna politika kompanije u kontinuitetu usmjerena ka dugoročnom, stabilnom rastu i razvoju, ostvarivanju dobrih poslovnih rezultata, učvršćivanju njenog liderskog položaja na regionalnom tržištu i poziciji sve značajnijeg činioca na svjetskom tržištu vina.

“Mi naša vina danas prodajemo na skoro svim kontinentima, u 43 države. U svijetu je samo osam kompanija pored nas koje su to uspjele”, rekla je Maraš.

Ona je, međutim, ukazala da je vino luksuzni proizvod, izuzetno osjetljiv na krizu, što se odrazilo i na poslovne rezultate Plantaža, odnosno značajan pad prihoda u odnosu na uporedni period prošle godine.

Maraš je pozdravila mjere podrške privredi i građanima, uz očekivanje da će treći paket biti fokusiran na finansijsku podršku
privredi i doprinijeti razvoju kompanija.

Predstavnica Instituta za javno zdravlje dr Sanja Medenica istakla je da je zalaganjem svih aktera društva dobijena prva bitka protiv COVID-19, ali da je riječ samo o predahu u borbi protiv ove bolesti, čija pandemija još traje. Operativni štab za epidemiološko praćenjE sezone, prema njenim riječima, pripremio je predlog akta kojim će se definisati tretman eventualno oboljelih turista tokom ljetnje sezone.

Ocjena je izvršne direktorice Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ Katarine Kažanegre da su turistički poslenici uradili mnogo kako bi privukli što više turista, izašli sa konkurentnim ponudama za inostrana tržišta i povoljnostima za domaće goste.

Naglasila je da hoteli u smislu poštovanja zdravstvenih standarda spremno dočekuju turiste.

“Uradićemo sve kako bi naša destinacija bila konkurentna, ali još ne znamo sa kojim emitivnim tržištima možemo da radimo. Vrlo nam je bitno da znamo datum kada će granice biti otvorene za goste sa veoma bitnih emitivnih tržišta”, rekla je Kažanegra.

Ukazala je da se jačanjem bilateralnih odnosa sa državama koje još nijesu otvorene prema Crnoj Gori, kao što su Češka, Slovačka, Njemačka, Rusija i druge baltičke zemlje mogu privući gosti sa tih područja.

“Bojim se da će Albanija preuzeti goste sa tržišta baltičkih država ukoliko ne budemo reagovali”, kazala je Kažanegra.

Golubović je upoznala članove Odbora da je Hipotekarna banka je, uz podršku hotelske privrede, osmislila novi proizvod pod nazivom HB turistički kredit, koji će našim građanima omogućiti da ljetovanje u crnogorskim hotelima plaćaju na deset rata bez kamate i troškova.

Državni sekretar Damir Davidović izrazio je potpuno razumijevanje za zabrinutost privrednika, jer kako kaže „u uslovima neizvjesnosti teško je prodavati turističke aranžmane“.

Ana Marojević, Fly Montenegro Ground Handling, saglasila se da je javno zdravlje prioritet ali je to takođe i ublažavanje posljedica korona krize po crnogorsku ekonomiju. Ona je ukazala da su konkurentske destinacije precizno utvrdile termine otvaranja granica.

“To moramo učiniti i mi i to u što kraćem roku. Imamo tržište i turiste koji su zainteresovani da ljetuju u našoj zemlji, ali bojimo se da će oni usljed ove neizvjesnosti odustati od Crne Gore i odlučiti se regionalne konkurente”, kazala je Marojević.

Apelovala je da se iznađe održivo rješenje za zaštitu javnog zdravlja koje će uvažiti zahtjeve turističkog sektora.
U fokusu diskusije Toma Kneževića, Lipska pećina, takođe je bio apel za otvaranje granica prema najznačajnijim turističkim
tržištima, ali i za korekciju cijena i to ne samo u hotelima već i u drugim ugostiteljskim sadržajima.

Isat Dragovoja iz Ulcinjske rivijera, smatra da nema vremena za čekanje jer je sezona već počela. Smatra da je neophodno valorizovati to što smo u boljoj epidemiološkoj situaciji nego što su države koje već postižu značajne turističke posjete.

Sa njim se saglasio Gani Resulbegović, Real Estate & CO. On je prenio iskustva Hrvatske koja bilježi zapažene rezultate u turizmu posljednjih sedmica. Hristos Cemperas, hotel „Maestral“, ocjenjuje da je potrebna hitna akcija kako bi se iskoristila marketinška prednost Corona Free destinacije. On ističe da sa otvaranjem granica i dolaskom turista postoji rizik od importovanja bolesti, ali da je potrebno da se suočimo sa tim izazovom. Istakao je praksu EU da se fokusira na bezbjedne
aerodrome sa kojih dolaze turisti, a ne cijele države.

“U petak možemo eksperimentalno organizovati dolazak dva aviona sa turistima iz Italije i promovisati taj događaj. Jer, nama nijesu potrebne kampanje, već zadovoljni turisti koji će isticati da je Crna Gora lijepa i Corona Free destinacija”, kazao je Cemperas.

Igor Vujošević, Hemera (Astoria grupa), smatra da je što prije izaći sa preciznim datumom otvaranja granica kako bi izbjegli nesagledive posljedice po turističku privredu. Smatra da je neophodno organizovati sastanak sa premijerom Duškom Markovićem oko mjera podrške turističkom sektoru.

Predsjednik Odbora Ranko Jovović je istakao da Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore kontinuirano u partnerstvu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma radi na kreiranju mjera podrške ovom sektoru. Miloš Popović, Skijališta Crne Gore, potencirao je potrebu da se produže rješenja za rad privremenih turističkih objekata na sjeveru, prvenstveno na Durmitoru. Ovu inicijativu je podržao i Rajko Malović, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, koji se založio da to bude urađeno i na primorju. On je kazao da su 30 odsto umanjili naknade zakupcima kupališta i pozvao lokalne samouprave da i one ponude povoljnosti.

Milija Bojović, smatra da nijesmo adekvatno marketinški valorizovali prednost Corona Free destinacije, na što je direktorica NTO Željka Radak Kukavičić istakla da je naglasak kampanje „U društvu prirode“ potenciranje sigurnosti i bezbjednosti naše destinacije.

Osvrćući se na komentare kako Crna Gora nije na listi pojedinih država EU, ona je kazala da za to nije marketing ključan, već političko-ekonomski odnosi.

“Prioritet tim zemljama jesu članice EU, jer se želi najprije podstaći ekonomija Unije”, riječi su Radak Kukavičić.

Direktor Elvir Klica je predstavio povoljnosti koje Nacionalni parkovi nude posjetiocima, a među kojima su besplatne ulaznice za djecu, neograničen broj posjeta odraslih za 13,5 eura, 50 odsto jeftijini rafting i drugo.

Na sjednici je predloženo da se razmotri mogućnost da i fizička lica koja su privatni smještaj doveli na nivo približan hotelskom, budu obuhvaćena ekonomskim mjerama podrške. Zaključci Turizam je iz godine u godinu sve snažnije opravdavao ulogu strateške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu da je njegovo učešće u BDP kontinuirano raslo, što je bio slučaj i sa ostalim pokazateljima – brojem turista, ostvarenih noćenja, te prihoda ovog sektora. Uspješan razvoj turizma u Crnoj Gori ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane – trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti.

Turistički privrednici su se prvi suočili sa izazovima u poslovanju uzrokovanu pandemijom korona virusa. U cilju očuvanja javnog zdravlja, privrednicima u sektoru turizma i ugostiteljstva, od sredine marta je djelimično, odnosno u cjelosti zabranjeno obavljanje djelatnosti. Niska profitabilnost i akumulacija dobiti, kao i činjenica da dio investicije u ovom sektoru još nije počeo da se otplaćuje, stavlja turizam u posebno ranjivu situaciju. Turistički aranžmani se unaprijed ugovaraju, pa prisutna neizvjesnost onemogućava planove i predstojeću turističku sezonu u cjelini dovodi u pitanje.

Imajući u vidu aktuelnu situaciju uzrokovanu pojavom koronavirusa, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva je donio set zaključaka uz preduzamanje niza mjera za ublažavanje negativnih posledica kako bi se stvorili uslovi za odvijanje ljetnje sezone i što brži nastavak privrednih aktivnosti, kao što su:

1. Hitno odrediti datum otvaranja granica za zemlje koje se ne nalaze na listi koje ispunjavaju epidemiološke standarde, uz koordinaciju sa Operativnim štabom za podršku turističkoj privredi, posebno vodeći računa o našim važnim emitivnim tržištima , a skladu sa stavovima EU u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana (predlaže se da datum otvaranja bude 1.jul).;

2. Jednom definisanu listu zemalja koje ispunjavaju epidemiološke standarde,voditi na način da se sa nje ne uklanjaju zemlje koje su bile na listi, minimum 30 dana uz kontinuirano praćenje epidemiološke situacije i koordinaciju sa Operativnim štabom za podršku turističkoj privredi;

3. U komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova, intezivirati bilateralne ekonomske odnose sa zemljama koje su naša značajna emitivna tržišta, a još uvijek nisu otvorile granice prema Crnoj Gori i/ili propisuju karantin za svoje državljane koji se turistički vraćaju iz Crne Gore;

4. U komunikaciji sa nadležnim institucijama stvoriti uslove za obnovu međunarodnog vazdušnog saobraćaja i organizovane dolaske turista;

5. Izraditi aplikaciju za prijavu ulaska turista u Crnu Goru „Enter Montenegro“ i uvezati je sa graničnim prelazima;

6. Sektoru turizma trebaju još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, kojima će se odgovoriti izazovnoj
situaciji u kojoj se nalazimo. S tim u vezi, očekujemo da će Vlada sagledati stanje u turističkom sektoru I usvojiti 3.paket mjera
podrške turističkoj privredi;

7. Nakon isteka važećeg moratorijuma na otplatu kredita (3 mjeseca), kompanijama iz sektora turizma omogućiti produženje moratorijuma za još 3 mjeseca. Sa bankama i IRF-om razmotriti model da se svim kompanija iz sektora turizma, koji za tim imaju potrebu omogući refinansiranje postojećih kredita sa grejs periodom od 24 mjeseci, bez troškova odobrenja kredita i sa dužim periodom otplate.

8. Zbog situacije izazvane korona virusom, u II kvartalu 2020 je i dalje ugrožena likvidnost turističkih privrednika. S tim u vezi
sagledati mogućnost da se dopuni Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja kojom će se propisati da se osim za potraživanja nastalih u martu, aprilu i maju 2020. godine, dodaju i potraživanja za jun 2020, sa plaćanjem u 24 jednake rate, od 01.01.2021.godine;

9. U cilju ublažavanja uticaja COVID-19 na turističku privredu, analizirati i inicirati izmjene i dopune zakonske regulative. Inicirati što hitnije usvajanje Izmjena i dopuna Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji je u skupštinskoj proceduri;

10. U cilju očuvanja radnih mjesta, a imajuću u vidu neizvjesnost u pogledu obima i trajanja posljedica pandemije COVID-19, izmjeniti važeće propise i utvrditi kategoriju “stalni sezonski radnik”;

11. Implementirati projekat „Pojednostavljenje sezonskog zapošljavanja u turizmu“ sa akcentom na zapošljavanja lokalnog
stanovništva i studenata;

12. Implementirati projekat „Domaći ukusi“ kroz snažnije povezivanje turizma i poljoprivrede i drugih segmenata domaće
proizvodnje čiji proizvodi se koriste u svim aspektima turizma. Povezivanje turizma i poljoprivrede od izuzetnog je značaja za turizam i uopšte crnogorsku ekonomiju, što je posebno važno sa apekta ublažavanja negativnih posljedica uzrokovanih pojavom koronavirusa;

13. Nastaviti aktivnosti na promociji naše destinacije kao destinacije koja se uspješno izborila sa epidemijom korona virusa koje , imaju za cilj da se stvore što bolji uslovi za odvijanje sezone u ovim krajnje neizvjesnim uslovima. Kampanje “U društvu prirode” namjenjene stranim turistima i “Ljetuj doma” namjenjene domaćim turistima, kao i uključivanje komercijalnih banaka, koje će građanima omogućiti turističke kredite za ljetovanje u crnogorskim hotelima na rate bez kamate i troškova (primjer HB turistički kredit);

14. Zbog nastupanja posljedica pandemije korona virusa i objektivne nemogućnosti tokom trajanja pandemije da se sačini i pribavi sva nužna dokumentacija, preporučiti lokalnim samoupravama i nadležnom ministarstvu da svim privrednicima u zonama lokalnih samouprava, Nacionalnih parkova i Morskog dobra, produže privremena rješenja o postavljanju privremenih objekata većih od 30 m2 do kraja 2020.godine, na način i prema uslovima kako su to učinili u toku prethodne godine, a
u skladu sa važećim pozitivnim propisima (cl.19 Zakona o upravnom postupku);

15. Zbog otežanog poslovanja uzrokovanog pandemijom korona virusa, preporučiti lokalnim samoupravama i njihovim javnim preduzećima, da za 30 odsto umanje iznose lokalnih naknada za zakupce kupališta i privremenih objekata u zoni morskog dobra i nacionalnih parkova Crne Gore.

16. Zbog negativnog uticaja pandemije korona virusa na poslovanje, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva inicira da nedelja bude radni dan za sektor trgovine tokom odvijanja ljetnje sezone.