Epidemija koronavirusa pokazala je koliko su LGBT osobama važni servisi podrške i potreba za tim servisima je značajno porasla, a zbog neizvjesnosti i ekonomskih problema, u periodu restriktivnih mjera, naročito je zabilježen rast psiholoških savjetovanja.

Foto: PR Centar

Programska direktorica NVO Juventas, Jelena Čolaković, istakla je da su u vrijeme epidemije koronavirusa svi servisi te NVO bili aktivni.

„Važno je da se kaže da servisi NVO Juventas postoje od 2006. godine. Dakle, punih 14 godina radimo na tome da se kontekst koji se odnosi na HIV i AIDS unaprijedi u svakom smislu, posebno zbog toga što HIV nije samo zdravstvena infekcija, već je infekcija koja pogađa društvo na socijalnom nivou i vrlo utiče na marginalizaciju dijela našeg društva i na njegovu diskriminaciju. Tako da smo jako puno truda i rada, u proteklih 14 godina, uložili kako bismo ovaj kontekst učinili mnogo više poštujućim u odnosu na osobe koje žive sa HIV-om“, rekla je Čolaković.

U proteklom periodu je, kako je istakla, mnogo rađeno za dobrobit zajednica koje su posebno pogođene infekcijom HIV-a.

„Preko hiljadu osoba iz LGBT zajednice je u toku 2019. dobilo servise koji se odnose na unapređenje zdravlja, opšteg javno-zdravstvenog konteksta. Tu smo imali veliku podršku Instituta za javno zdravlje, odnosno Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo svajetovanje i testiranje. To su neke od institucija koje su Juventasu puno pomagale. Važno je naglasiti da se posljednjih 14 godina ne smije ignorisati i zanemariti sve ono što smo u prethodnom periodu uradili“, kazala je Čolaković.

U vrijeme epidemije svi servisi su, kako je rekla, adaptirani na način da preveniraju širenje koronavirusa, zaposleni se pridržavaju svih mjera koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) i „uz dozvolu NKT-a smo imali priliku da pružamo direktne usluge svim našim zajednicama, a posebno LGBT zajednici“.

„Jedan od takvih servisa jeste distribucija hrane, ali i svi drugih materijala, koji se odnose na prevenciju HIV-a i AIDS-a. Važno je da naglasim da je sve vrijeme naš rad usaglašen sa politikama Vlade, a koje se odnose na prevenciju HIV/AIDS-a, prvenstveno Strategijom za borbu protiv HIV/AIDS-a i drugim strateškim rješenjima, koja su se konkretno vezivala za populacione grupe sa kojima radimo“, rekla je Čolaković.

Foto: PR Centar

Sve vrijeme se, kako je istakla, radi u sinergiji sa relevantnim državnim institucijama i sprovode aktivnosti, koje su se pokazale kao afirmativne i učinkovite kada je riječ o suzbijanju širenja HIV/AIDS-a u Crnoj Gori, „ali i u kontekstu smanjenja stigme i diskrimanacije svih grupa pa i LGBT zajednice“.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Danijel Kalezić, istakao je da je epidemija koronavirusa pokazala koliko su važni servisi podrške LGBT osobama, prije svega kada je riječ o mentalnom zdravlju.

„Zbog toga što većina LGBT osoba jesu suočene sa nasiljem. Jedan broj njih je morao da napusti svoje primarne porodice zbog nasilja i tokom epidemije pojačali su se problemi sa kojima se suočavaju. Da nije bilo ovih servisa podrške situacija bi bila mnogo teža. Ljudi su bili suočeni sa ekonomskim problemima, jer su mnogi ostali bez posla. A i generalno je povećana mogućnost da mentalno zdravlje bude narušeno, jer svi živimo u neizvjesnosti, sa dodatnim stresom velikog broja ljudi da li će morati da se vrate u porodice koje su napustili zbog nasilja“, rekao je Kalezić.

Tokom epidemije svi servisi podrške su bili dostupni, a jedan dio je, kako je pojasnio, zbog restriktivnih mjera obavljan online, ali kontinuirano.

„Zabilježili smo pojačanu potrebu za pružanjem psihološke podrške. Nažalost, bilježimo sve više slučajeva nasilja, tako da je i podrška koju pružamo u smislu besplatne pravne pomoći i pravnog zastupanja takođe veoma potrebna“, kazao je Kalezić.

Foto: PR Centar

Kvir Montenegro u partnerstvu sa Juventasom, Spektrom i Stanom kontinuirano radi na pružanju usluga u samom Drop In Centru.

„Imamo godišnje oko 1.500 do dvije hiljade posjeta samom Drop in centru i oko 600 osoba iz LGBT zajednice godišnje dođe u Drop in centar. On je kontinuirano radio od februara 2011. godine. Imamo vršnjačku podršku, psihološku, savjetovanje sa ljekarom, besplatnu pravnu podršku i sve ostale aktivnosti, koje se odnose na društveni život LGBT zajednice“, rekao je Kalezić.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, kazao je da su servisi podrške bili od velike važnosti za trans zajednu tokom epidemije koronavirusa i da je potreba za njima značajno porasla.

„Potreba za servisima je posebno porasla u periodu kada smo živjeli pod jako restriktivnim mjerama i dosta naših servisa se prenijelo u online prostor. Takva je npr. grupa samopodrške, individualne konsultacije. Sve to se pokazalo korisnim i odgovorilo je na potrebe zajednice koja se našla izolovana“, kazao je Ulićević.

Foto: PR Centar

Osim oniline servisa, radilo se i na terenu i bilo je, kako je rekao, veoma značajno što su imali priliku da sarađuju sa organizacijama kao što su Juventas i Kvir Montenegro, koji imaju dugu istoriju i veliko iskustvo u radu sa marginalizovanim zajednicama i u odgovoru na različite vrste kriza.

„Veoma je značajan sistemski odgovor koji se dao u saradnji sa nevladinim organizacijama i institucijama.  Veoma je važno pomenuti ovu saradnju kao primjer pozitivne prakse, jer kao trans aktivista znam da u svijetu trans osobe, često, znaju da budu isključene iz odgovora na HIV/AIDS, što sa Crnom Gorom definitivno nije slučaj, a to je važno zbog specifičnosti koje trans zajednicu čine prilično ranjivom u odnosu na HIV/AIDS i druge krvlju i polno prenosive infekcije“, ukazao je Ulićević.

Opredjeljivanje novčanih sredstava za aktivnosti i sevise je neupitno i država bi, kako smatra, u skladu sa mogućnostima, trebalo još više da ulaže kako bi se pružio snažan odgovor na probleme kao što su HIV/AIDS, pogotovo kada su u pitanju ranjive zajednice.

„Nema dileme da li se sredstva adekvatno troše i mislim da u je budućnosti potrebno uvećavati sredstva koja mogu biti izdvojena za ovakve aktivnosti“, kazao je Ulićević.

Sagovornici su napomenuli da su svi servisi omogućeni zahvaljujući podršci Vlade Crne Gore i Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije.