Kako je namjera, prema njegovim riječima, da bespravni objekti za koje postoji planski dokument koji to stanje uvažava, ostanu u prostoru, bilo je cjelishodno stvoriti zakonsku pretpostavku za donošenje rješenja o legalizaciji.

Ilustracija, Foto: Kolektiv.me, arhiva

Većina bespravnih objekata ne ispunjava neki od urbanističkih parametara koji planska dokumenta propisuju za novu gradnju, pa formalno nijesu ispunjeni uslovi za donošenje rješenja o legalizaciji, te su postupci prekidani do donošenja plana generalne regulacije, kazao je Pobjedi generalni direktor za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović, dodajući da su prijedlogom izmjena Zakona o planiranju i izgradnji prepoznate proceduralne prepreke pri donošenju rješenja o legalizaciji.

“Većina važećih planskih dokumenata sadrži smjernice kojim su u prostoru prepoznati bespravno sagrađeni objekti. Kroz planske dokumente je „uklopljen“ veliki broj objekata pod uslovom da ne narušavaju osnovnu razvojnu koncepciju planskog dokumenta”, kazao je Čanović.

Kako je namjera, prema njegovim riječima, da bespravni objekti za koje postoji planski dokument koji to stanje uvažava, ostanu u prostoru, bilo je cjelishodno stvoriti zakonsku pretpostavku za donošenje rješenja o legalizaciji.

To se odnosi na objekte koji su prepoznati važećim planovima, ali ne ispunjavaju neki od urbanističkih parametara za novu gradnju, ukoliko planski dokument takvu mogućnost ostavlja u smjernicama za legalizaciju.

“Takođe, predložena je mogućnost donošenja rješenja o legalizaciji za pomoćne objekte u skladu sa propisima opština, te precizirano da se za njih ne izdaju smjernice za usklađivanje spoljnog izgleda, što je slučaj kod ostalih bespravnih objekata”, kaže Čanović.

Prijedlogom zakona brisane su odredbe kojim je predviđena obaveza katastra da na zahtjev organa lokalne uprave izda uvjerenje o identifikaciji bespravnog objekta na orto-foto snimku.

“Kako je orto-foto snimak izrađen i dostavljen katastru, a ovaj ga preklopio sa važećim digitalnim podlogama i učinio dostupnim na internet stranici, ta obaveza produžava vrijeme provjere dokumentacije, pa je predloženo njeno ukidanje”, kazao je Čanović.

Predložena je izmjena prema kojoj će privredna društva ovlašćena za poslove revizije vršiti provjere postojanja objekta na orto foto snimku i usklađenosti objekta sa osnovnim urbanističkim parametrima planskog dokumenta, što će skratiti vrijeme trajanja postupka.

Propisana je obaveza donošenja podzakonskog akta kojim će se propisati bliži sadržaj tog izvještaja.

“Predložene su i izmjene u sadržaju elaborata premjera izgrađenog objekta kolektivnog stanovanja, jer se u važećem zakonu izrađuje za čitav objekat. Izrada elaborata za čitav objekat podrazumijeva mjerenje svih posebnih djelova objekta, odnosno ulazak ovlašćenog lica-geodetske organizacije u posebne djelove uz pristanak vlasnika posebnog dijela, a izmjenama zakona data je mogućnost izrade elaborata za posebni dio objekta u svrhu njegove legalizacije”, naglašava Čanović.

Takođe je predloženo, dodaje, postupanje u slučaju kada objekat kolektivnog stanovanja nije upisan u katastar nepokretnosti i propisan minimalan sadržaj elaborata koji će obezbijediti upis.

“Vlasnik bespravnog objekta dužan je dostaviti analizu privrednog društva koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta u zavisnosti od površine. Predloženo proizilazi iz potrebe da se smanje troškovi i omogući legalizacija kolektivnih stambenih objekata. Izrada analize statičke i seizmičke stabilnosti objekta ostaje obaveza imajući u vidu bezbjednost onih koji žive u tim objektima, trećih lica i imovine. Analize statičke i seizmičke stabilnosti ne treba da se rade ni za pomoćne objekte, što umanjuje troškove legalizacije”, objasnio je Čanović.

Predloženo je da se preimenuje naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte u naknadu za urbanu sanaciju, imajući u vidu da ova predstavlja skup planskih mjera i uslova kojima se unapređuje karakter izgrađenog dijela građevinskog područja i javnih površina devastiranih bespravnom gradnjom, kao i sprovode mjere urbane revitalizacije u cilju saniranja djelimično realizovanih investicija.

“Jedinica lokalne samouprave dužna je da sredstva sakupljena u procesu legalizacije koristi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, te na taj način unaprijedi uslove života u područjima zahvaćenim bespravnom gradnjom, i uspostavi urbanu revitalizaciju tih područja”, kazao je Čanović.

Izmjene takođe definišu da glavni državni, odnosno gradski arhitekta umjesto rješenja izdaje potvrdu o usklađenosti spoljnjeg izgleda bespravnog objekta sa smjernicama, čime se postupak pojednostavljuje.

“Predviđena je i mogućnost da tu potvrdu izdaju privredna društva ovlašćena za reviziju, a sve u cilju efikasnosti postupanja po zahtjevima. Potvrda bi se izdavala na osnovu fotografije spoljnog izgleda objekta i izjave vlasnika da je to objekat za koji je podnijet zahtjev”, kazao je Čanović.

Data je i mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju za objekte evidentirane na orto-foto snimku.

“Vlasnici svih objekata koji iz bilo kojeg razloga nijesu u roku predviđenom zakonom podnijeli zahtjev za legalizaciju mogu zahtjev podnijeti po propisanoj proceduri i na taj način započeti proceduru legalizacije. Propisana je i prelazna odredba koja omogućava primjenu ovih zakonskih izmjena na postupke pokrenute dok je važio aktuelni zakon, posebno one koje se odnose na ukidanje obaveze izrade projekta izvedenog stanja”, kazao je Čanović.

Takođe je definisano rješavanje pitanja legalizacije objekata u zahvatu granica nepokretnog kulturnog dobra i njegove zaštićene okoline, te je propisano da će se za njih legalizacija sprovesti samo u skladu sa planskim dokumentima, na koje je pribavljena saglasnost organa uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

“Ukoliko za važeći planski dokument nije pribavljena saglasnost, postupak će se nastaviti nakon donošenja planskog dokumenta na koji je data saglasnost organa uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara. Propisana je i upućujuća norma nadležnim organima lokalne uprave da po službenoj dužnosti utvrde ispunjenost uslova za donošenje rješenja o legalizaciji u skladu sa izmjenama zakona za postupke u kojima je donijeto rješenje o prekidu postupka legalizacije, imajući u vidu sve izmjene zakona, te mogućnost donošenja rješenja u skladu sa smjernicama za legalizaciju važećih planskih dokumenata”, kazao je Čanović.

Ukida se izrada projekta

Kako je naglasio Čanović, izmjenom zakona ukida se obaveza izrade projekta izvedenog stanja bespravnog objekta, izvještaja o pozitivnoj reviziji projekta izvedenog stanja bespravnog objekta i izjave revidenta da je objekat izgrađen u skladu sa revidovanim projektom izvedenog stanja bespravnog objekta.

“Cilj je ukidanja obaveze izrade projekta izvedenog stanja bespravnog objekta pojednostavljenje postupka legalizacije, ali koje neće ići na štetu bezbjednosti imalaca objekata i trećih lica”, kazao je Čanović.