Još tri smrtna slučaja povezana sa kovidom-19 prijavljena su Institutu za javno zdravlje (IJZ), pa je ukupan broj preminulih od početka epidemije 71. U pitanju su pacijenti iz Tuzi, Nikšića i Pljevalja, rođeni 1947, 1950. i 1954. godine. Jedna osoba liječena je u Kliničkom centru (KC), a dvoje su bili pacijenti Opšte bolnice u Nikšiću.

Foto: Kolektiv.me/ Pixabay

Iz IJZ juče su saopštili i da su među 533 uzorka koji su analizirani do juče poslijepodne, otkrivena 52 nova pozitivna slučaja infekcije. Među novooboljelim najviše je uzoraka upućeno iz Podgorice - 21, slijede Bijelo Polje i Rožaje sa po osam, šest je upućeno iz Berana, po tri iz Nikšića i Ulcinja, dva iz Pljevalja i jedan iz Bara.

Iz IJZ kazali su i da je juče prijavljen oporavak 37 pacijenta. U Crnoj Gori, kako su saopštili, zasad je 1.119 aktivnih slučajeva kovida-19.

“Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3.748”, kazali su iz IJZ.

Najstariji pacijent koji je preminuo od koronavirusa u Crnoj Gori imao je 98 godina, najmlađi 38, a većina preminulih imala je prateće, hronične bolesti. Pomoćnik direktora Kliničkog centra (KC), vještak sudske medicine Nemanja Radojević, “Vijestima” je kazao da je prosječna starost preminulih od kovida 69 godina. Podaci se odnose na 65 preminulih, od kojih je devet u prvom talasu, a ostatak u drugom, koji je počeo sredinom juna.

Radojević je “Vijestima” odgovorio i da 48 preminulih bilo muškog pola, a 17 ženskog.

Kada je riječ o pratećim oboljenjima, 75 odsto imalo je komorbiditete.

“U našem uzorku od 65 umrlih osoba, za 60 možemo dati podatke u vezi sa drugim propratnim oboljenjima, takozvanim komorbiditetima, jer je ostatak pacijenata umro u kućnim uslovima ili neposredno nakon prijema u bolnicu, bez mogućnosti da se detaljnije evaluira njihovo zdravstveno stanje, dok je kod nekih infekcija dokazana tek nakon smrti”, pojasnio je Radojević.

On je kazao da je, od 60 preminulih pacijenata, 45 imalo druge bolesti, među kojima su najčešća hronična srčana oboljenja, dijabetes, gojaznost i zloćudni tumori. Za ostalih 25 odsto, tvrdi, nemaju podatke da su bolovali od nekih hroničnih oboljenja. Radojević je naglasio i da je nekoliko umrlih osoba, relativno mlađe životne dobi (manje od 50 godina života) takođe imalo neko ranije hronično oboljenje.

Na pitanje koliko je pacijenata preminulo neposredno od kovida-19, a koliko sa tom infekcijom, Radojević je rekao da na to nije lako odgovoriti, ali su njihove procjene da je oko polovina pacijenata u jednoj, odnosno u drugoj skupini.

U Crnoj Gori do sada su urađene obdukcije tri osobe pozitivne na novi koronavirus, kazao je Radojević. On je pojasnio da su dvije oboljele od kovida-19, dok je jedna smrtno stradala u saobraćajnoj nesreći, a istovremeno je bila pozitivna bez izražene kliničke slike, pa samim tim i bez patološkog nalaza na obdukciji.

“Druge dvije osobe koje su zaista umrle sa kliničkom slikom kovid-19 infekcije imale su karakterističan nalaz na plućima koji odgovara adultnom respiratornom distres sindromu”, kazao je Radojević. Objasnio je da je u pitanju “težak otok pluća sa hijalinim membranama u alveolama pluća, intersticijalnim (atipičnim) zapaljenjem pluća, koje je tipično za virusne infekcije i sa mikrotrombozama u krvnim sudovima pluća”.

“Ovo je oboljenje koje dovodi do znatnog zadebljanja alveolarno-kapilarne membrane u plućima, što posljedično utiče na veoma otežanu razmjenu gasova, te oboljele osobe osjećaju gušenje kao glavni simptom progresije bolesti praćen padom zasićenosti hemoglobina kisenikom u krvi i porastom zapaljenskih parametara”, zaključio je Radojević.

U Crnoj Gori do sada je od novog koronavirusa preminula 71 osoba. U “prvom talasu” koji je krenuo u martu bilo je devet preminulih, a u drugom, koji je počeo sredinom juna, preminule su 62 osobe. Dva puta, tokom drugog talasa, prijavljena su po čak četiri smrtna slučaja od kovida-19 tokom 24 sata. Podatak o broju umrlih, kako je prekjuče saopštio direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Boban Mugoša, govori o ozbiljnosti infekcije.

“Jeste da su većina umrlih imali komorbiditete i teške bolesti, ali to nije značilo da moraju umrijeti sad. Moglo je to biti za nekoliko mjeseci, godina, ali nije moralo sad”, rekao je Mugoša i poručio da to što se mlađima čini da će lako preboljeti ovu bolest ne znači da moraju da budu neoprezni i ne vode dovoljno računa.

“Svaka neopreznost i nepoštovanje pravila ih dovodi u opasnost da se inficiraju i prenesu najbližima, a među njima su uvijek oni koji su posebno osjetljivi i koji, kao što vidimo, mogu završiti onako kako niko ne bi htio”, poručio je Mugoša.

Prema statistici, Crna Gora je posljednja u regionu prema broju preminulih od novog koronavirusa na 100.000 stanovnika. Na prvom mjestu nalazi se Slovenija, drugom Sjeverna Makedonija, slijede Kosovo, Albanija, BiH, Hrvatska, pa Srbija.