Kod Ministarstva za ljudska i manjinska prava, shodno Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, do sada su se, na osnovu njihovih prijava, evidentirale osam vjerskih zajednica.

Foto: arhiva, Kolektiv.me

"U Evidenciju postojećih vjerskih zajednica su upisane ove vjerske zajednice: Nadbiskupski ordinarijat Bar, Crnogorska pravoslavna crkva, Jevrejska zajednica Crne Gore, Biskupski ordinarijat Kotor, Hrišćanska vjerska zajednica Jehovini svjedoci, Crkva Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, Crkva hristovog Jevanđelja i Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore".

Postupak upisa u evidenciju je u toku za još dvije vjerske zajednice. 

"Ne postoji zakonska obaveza vjerske zajednice da se registruje već je to stvar njene slobodne volje. Sve vjerske zajednice imaju pravo da djeluju, bez obzira da li su registrovane, a procedura registracije je krajnje jednostavna. Crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti je moderan, liberalan i bez ikakvih ograničenja u pogledu zaštite, uživanja i promovisanja vjerskih sloboda.  Aktuelni zakon je i usvojen kako bi se, bez ijednog ograničenja, podstaklo društveno i kulturno izražavanje vjere, a ovo važno društveno pitanje uredilo demokratski, civilizovano i bez kršenja vjerskih prava i sloboda. Raniji propis, iz 1977. godine, je bio dio prevaziđenog političkog nasljeđa i vrijednosti.  Intenzivirane su političke najave o izmjenama i čak njegovom ukidanju ali, bez obzira na politizaciju, namjerne manipulacije i prikrivene interese, ostaje nepobitna činjenica da je postojeći zakon nediskriminatoran i da pruža optimalni okvir, ne privilegujući bilo koga, za slobodno praktikovanje vjere. Priznavanje istorijskog kontinuiteta, kako se to uporno traži za jednu vjersku zajednicu, značilo bi direktnu diskriminaciju ostalih i poništavanje svih istorijskih činjenica", istakli su iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Vlada Crne Gore je, zaključuju iz ovog Vladinog resora, pokazala reformističku orjentaciju kroz spremnost da gradi otvoreno društvo, podržavajući univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava u svakodnevnom životu i praksi, uz odlučnost da spriječi svaku diskriminaciju, višedecenijsku netrpeljivosti i nerazumijevanje na vjerskoj osnovi.