Prva programska sedmica 33. „Barskog ljetopisa“ zaokružena je nedjeljnim koncertom. Na platou ispred Dvorca kralja Nikole sinoć je nastupio Sanja Raičković jazz trio, koji pored Sanje Raičković (vokal), čine Milorad Šule Jovović (klavijatura) i Martin Đorđević (bubnjevi).

Foto: Studio Petović

Trojac poznatih crnogorskih džez muzičara pred brojnom publikom izveo je repertoar od 10 pjesama koje su se savršeno uklopile u ambijent ispred Dvorca. Ovo je inače bio prvi džez koncert na ovogodišnjem festivalu.

- Ja inače obožavam ovaj ambijent ispred Dvorca. Predivno je, kao što je i Bar prelijep grad. A mislim da je takav bio i koncert. Publika je bila takođe super. Lijepo je reagovala i bila je brojna. Nije da je sve u znaku epidemije, tako da smo baš zadovoljni, sabrala je utiske nakon koncerta vokal sastava.

Sanja Raičković već preko 20 godina nastupa kao vokalni izvođač sa najboljim crnogorskim muzičarima. Nastupala je na svim džez festivalima i radionicama u Crnoj Gori, pozorišnim festivalima, televizijskim emisijama i projektima, a ostvarila je saradnju i sa velikim muzičarima iz inostranstva i regiona. Smatra da se džezu na našim koncertnim binama daje više prostora nego ikad, ali da na zbližavanju njega i domaće publike svakako treba još raditi. 

- Nije da nema džeza. Evo su i posljednjih godina festivali aktuelniji, imamo naše muzičare maltene veterane koji vode sve to, mi nastupamo. Razvija se sve više, možda malo sporije, ali džeza ima. Predivno je što festivali pored klasične muzike uvode i taj segment. Džez svakako spada u kvalitetnu umjetničku muziku. Mislim da je to poenta. Ima festivala i u Podgorici, i u Bijelom polju i na Cetinju, u Petrovcu, itd. Sada ga ima i u školama, a postoje radionice džeza. Trebalo bi da je više zastupljen i na televiziji i generalno treba još raditi ali je prisutan, dodala je Sanja Raičković.

Zahvaljujući njoj, umjetnicima poput nje i svakako kolegama koje su nastupile sinoć danas možemo da govorimo o ne tako lošoj poziciji džeza u Crnoj Gori. Milorad Šule Jovović poznat je tako kao vođa prvog crnogorskog džez sastava „Piva džez band“, kroz koji su prošli skoro svi crnogorski džez muzičari. Podgorički džez gitarista svira razne stilove od bluza, svinga, be-bop-a, do hard bop-a i funk-a. Martin Đorđević je završio srednju muzičku školu „Kornelije Kovač“ u Beogradu. Školovanje je nastavio u Italiji, na „Siena Jazz University“ gdje je i diplomirao. Sarađuje sa brojnim muzičkim sastavima i grupama. Pored brojnih individualnih obaveza i aktivnosti, njih troje aktivno nastavljaju da nastupaju zajedno, a kako su kazali sinoć, možda uskoro nešto i snime.

Foto: Studio Petović

Londonski zapisi“ pred barskom publikom u ponedjeljak, 14. septembra 

Književni program ovogodišnjeg „Ljetopisa“ nastavlja se u ponedjeljak, 14. septembra na platou ispred Dvorca kralja Nikole promocijom još jedne zbirke putopisa. Ovog puta, riječ je o djelu „Londonski zapisi“ autora Dejana Vujovića, istaknutog crnogorskog diplomate i aktuelnog konzula naše države u Generalnom konzulatu Crne Gore u Frankfurtu. Moderator ove književne večeri, koja počinje u 21h, biće Vesna Šoškić.

Dejan Vuković je rođen 30. septembra 1972. godine u Titogradu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Podgorici – Međunarodni smjer. Završio je Diplomatsku akademiju „Gavro Vuković“ u prvoj generaciji. Do 2004. godine radio je u Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore, zatim u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, zatim kao diplomata u Ambasadi Crne Gore u Londonu, onda postaje direktor Direkcije za diplomatske privilegije i imunitete u Ministarstvu vanjskih poslova.

Knjiga Dejana Vukovića „Londonski zapisi“ nastala je, kako i sam autor kaže, u periodu od 2008. do 2011. godine, kada je ovaj mladi diplomata, iz loze diplomate Gavra Vukovića, obavljao diplomatske poslove u Ambasadi Crne Gore u Londonu.

Ovo je zbirka putopisa koji će čitaocu pomoći da bolje i ljepše razumije istorijske odnose između Crne Gore i Engleske, da spozna kulturu, običaje, tradiciju dva vjekovno prijateljska naroda. Devetnaest putopisa „Londonskih zapisa“ otkrivaju obrazovanog diplomatu i sjajnog spisatelja koji primjećuje svaki važan detalj od koga napravi umjetničke lirske slike koje tekstu daju literarnu pitkost – spajajući prošlost i sadašnjost.