Sezona je kestena, jesenje poslastice koju vole svi. Od kestena se mogu praviti brojna jela, kako slana, tako i slatka, zavisi ko u čemu više uživa. U čast "kralju jeseni" donosimo nekoliko zanimljivosti o kestenu....
Foto: Ilustracija, Pixabay
Kesteni spadaju u orašaste plodove koji za razliku od oraha, badema, lješnjaka imaju niži udio masti.
No, zato imaju visok udio škroba, čak veći od krompira. Kesten ne sadrži gluten pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu. Sadrži minerale, vitamine B-kompleksa, vitamine A i C koji ostaju u plodu i tokom kuhanja/pečenja.
Kesten je najbolji prirodni izvor kalija i fosfora, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, hlor, željezo, bakar te mangan. Bogat je folnom kissjelinom koja se nalazi u zelenom lisnatom povrću. Upravo ta kisjelina potrebna je za rast ćelija, sintezu DNK i normalan rad nervnog sistema.
U deset srednje velikih kestena ima oko 200 kalorija. U odnosu na ostale orašaste plodove kesten ima manje kalorija.
Posebno se preporučuje djeci, sportistima, osobama pod stresom, trudnicama i starijim osobama, ali i svima koji vole ovu jesenju poslasticu.
Kesten je malo teže probavljiv pa budite umjereni u količinama koje pojedete. Dobro je kombinovati različite načine pripreme, s obzirom na to da će pečeni kesten biti bogatiji vitaminima, a kuvani mineralima.
KOMENTARI (0)