Izvršna direktorica Crnogorskog Telekoma, Dina Cibulskaja, i vođa službe za IT infrastrukturu i IT/NT bezbjednost u Telekomu, Ivan Stanković, učestvovali su u panel diskusijama na teme digitalne ekonomije i sajberbezbjednosti u vrijeme pandemije, održanim na Digitalnom samitu Zapadnog Balkana. Domaćin najvećeg digitalnog događaja u regionu ove godine bila je Tirana.

Foto: Telekom

Usluge koje pružaju telekomunikacioni operatori odavno nisu luksuz, ali da bi bile dostupne svima neophodno je obezbijediti određeni, i dalje značajan, nivo investicija. To je u situaciji u kojoj se globalna ekonomija našla postalo posebno izazovno pa je neophodno tražiti nove modele poslovanja, saradnje i regulacije, ocijenila je Cibulskaja na panelu o digitalnoj ekonomiji iz ugla saradnje javnog i privatnog sektora. Kako bi odgovorili na veće zahtjeve korisnika, operatori moraju više da ulažu u mrežu, a troškovi će se povećati uvođenjem novih tehnologija, kazala je ona.

„Zbog toga bi državni regulatori trebalo da budu otvoreniji ka konsolidaciji tržišta u različitim oblicima – bilo da je riječ o dijeljenju mreže ili spektra, preuzimanjima, akvizicijama... Infrastruktura mora da bude efikasnija. Zbog toga nije svakoj državi potrebno više mrežnih infrastruktura sličnih veličina već je dovoljno ostvariti saradnju operatora na nacionalnom nivou, ali i omogućiti da određeni mrežni elementi ili oprema budu dislocirani iz zemlje“, poručila je Cibulskaja i napomenula da više nije riječ o konkurenciji između telekomunikacionih operatora već o saradnji na održivom širenju kapaciteta.

Takođe, istakla je ona, neophodno je da vlade, regulatori, lokalne samouprave i operatori zajedno pronađu model koji će operatorima omogućiti da profit ulažu u mrežnu infrastrukturu, digitalizaciju društva i inovacije. Dakle, ne treba se voditi logikom pukog ubiranja poreza i naknada, već razmišljati o tome kako podstaći i obavezati na ulaganja.

„Kada je riječ o digitalnoj transformaciji društva od koje će imati koristi i građani i javni sektor, vlade bi trebalo da digitalna rješenja promovišu kao prvi a često i jedini izbor građana, a ne kao alternativu tradicionalnim načinima obavljanja posla, jer se samo na taj način može ubrzati neophodni proces digitalizacije, i u tome mogu računati na podršku operatora kako bi zajedno došli do efikasnijih rješenja za sve aktere u društvu“, zaključila je Cibulskaja.

Epidemija virusa korona pokrenula je niz događaja i odluka koje su ubrzale procese digitalizacije u skoro svim segmentima, i natjerala kompanije da se prilagode novom modelu poslovanja, prije svega radu od kuće, ocijenio je Ivan Stanković na panel diskusiji „Kako obezbijediti sigurnost u nesigurnom okruženju“. Novi model rada je, kako kaže, povećao izazov u kompanijama da se bezbjednost sistema i informacija održi na visokom nivou.

„U toku 2020. godine zapaženo je povećanje broj napada na poslovne sisteme i korisnike, među kojima su prije svega DdoS, ransomware i phishing. To je između ostalog razlog zašto su kompanije morale da obezbijede dodatne resurse kako bi se omogućilo nesmetano i sigurno funkcionisanje poslovnih procesa, i obezbijedilo poslovanje u novom modelu, što je uticalo i na dodatna ulaganja. Imajući sve to u vidu, sa pozicije sajberbezbjednosti fokus će u narednom periodu sasvim sigurno biti na obezbjeđivanju sigurnosti, dostupnosti i naravno kontinuiteta poslovanja. Takođe, veoma je bitna i edukacija o bezbjednosnim rizicima i cyber napadima, pa je neophodno češće organizovati seminare i radionice na ovu temu kako bi se podigla svijest svih učesnika na internetu“, kazao je Stanković.

Samit je ove godine održan putem interneta, dok će se završni skup samita održati 2. novembra u Tirani ministarskim panelom o Digitalnoj agendi za Zapadni Balkan. Digitalni samit je i ove godine podržao Savjet za regionalnu saradnju (RCC).