Trećina crnogorskih građana ne želi da živi u istoj državi sa LGBTI osobama, dok skoro njih 43 odsto smatra da te osobe ne treba da imaju ista prava kao svi ostali građani, pokazalo je istraživanje Evropske unije i Savjeta Evrope koje je sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Foto: Ilustracija, Pixabay

Istraživanje koje je sprovedeno od 11. do 19. septembra, predstavljeno je na panel diskusiji o obrascima i stepenu diskriminacije u Crnoj Gori za 2020. godinu, koju su organizovali Evropska unija i Savjet Evrope , u saradnji sa CEDEM-om.

Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a, prof. dr Miloš Bešić, kazao je da su  podaci o odnosu prema LGBTI zajednici u Crnoj Gori alarmantni, te da ukazuju na ozbiljan problem u našoj zemlji. 

„Prosto je frapantan podatak da u Crnoj Gori svaka peta osoba ima stav da LGBTIQ osobe nisu ništa bolje od kriminalaca i da ih treba najstrože kažnjavati. Ovaj tvrdi stav svake pete osobe u Crnoj Gori nam govori o veoma negativnom odnosu prema LGBT osobama,” kazao je Bešić.

Istraživanje je pokazalo da je stepen percepcije diskriminacije najizraženiji kada je riječ o oblasti zapošljavanja.

„Više od 50 odsto građana vidi zapošljavanje kao najveći problem. Trebalo bi obratiti pažnju na mehanizme koji trenutno postoje, vidjeti kako štite od diskriminacije prilikom zapošljavanja, i šta bi se moglo uraditi kako bi se to suzbilo,” kazao je Bešić.

On je pojasnio da je u proteklih deset godina svako istraživanje pokazalo istu vrijednost kada je u pitanju percepcija diskriminacije u zapošljavanju.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, podsjetila je da ta organizacija duže od decenije sprovodi istraživanja koja pokazuju percepciju građana o obrascu i stepenu diskriminacije, koja se upravo odnose na derogaciju ljudskih prava i sloboda.

„Nažalost, svjedočimo i da se rezultati naših istraživanja najčešće posmatraju kao neki puki pokazatelj stanja. Zato smatram da smo dužni da otvorimo prostor za diskusiju koja uključuje sve relevantne društvene aktere, na svim nivoima i oblastima kako bismo se usredsredili na uzroke i pronalaženje mehanizama za prevenciju i suzbijanje ovih negativnih pojava,“ kazala je Bešić.

Šef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Hermann Spitz, kazao je da su poštovanje fundamentalnih prava, nediskriminacija i zaštita ranjivih grupa važan element političkih kriterijuma za članstvo u EU.

“Države koje žele da se pridruže EU moraju prikazati rezultate radi zaštite integriteta i dostojanstva svih osoba i da osiguraju da se poštuju osnovna prava u praksi,” kazao je Spitz.

On je dodao da LGBT osobe zaslužuju posebnu pažnju zbog uznemiravajućih nalaza iz istraživanja, naglasivši da će Evropska komisija prezentovati inicijativu da se proširi lista takozvanih krivičnih djela EU u članu 23. Sporazuma gdje će se uključiti ona krivična djela koja targetiraju LGBTI populaciju.

Šefica operacija Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Evgenia Giakoumopoulou, kazala je da epidemija novog koronavirusa nije samo naglasila prethodne ranjivosti već je generisala i nove i nažalost povećala stigmatizaciju već marginalizovanih grupa.

“Zato su ovakva istraživanja važan instrument da se vidi kakva je precepcija od strane žrtava, da se donesu preporuke različitim institucijama, stejkholderima da daju svoje odgovore na ove izazove,” rekla je Giakoumopoulou.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Nerma Dobardžić, kazala je da ta institucija bilježi daleko veći broj podnijetih pritužbi u oblasti zaštite od diskriminacije u odnosu na prethodne godine.

“Zaštitnik je u periodu od januara ove godine imao 140 pritužbi u radu zbog diskriminacije. To je najveći broj od uspostavljanja institucije Zaštitnika. U istom periodu prošle godine u radu je bilo 80 predmeta, a u 2018-oj godini 82 predmeta,” navela je Dobardžić.

Poslanica u Parlamentu Crne Gore, Božena Jelušić, kazala je da je ozbiljan pokazatelj podatak da više od četvrtine ispitanika ne vjeruje parlamentu i ocijenila da on ukazuje na činjenicu da je crnogorski parlament izgubio kontrolnu funkciju u prethodnom periodu.

„Ono što se može zahtjevati na nivou parlamenta je da se insistira na kontrolnim saslušanjima, da se pokaže da li je čitavo pitanje birokratizovano. Jedino što me ohrabruje u ovom istraživanju je da mladi ipak pokazuju manju distancu i manje rigidne stavove prema LGBT osobama, Romima“, rekla je Jelušić, ocjenjujući da je istraživanje dobro dijagnostičko sredstvo i da predstavlja potvrdu da crnogorsko društvo u društvenom i vrijednosnom smislu stagnira.

Generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministartsvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Radošević Marović, ocijenila je da je u zakonodavnom dijelu postignuto mnogo, ali da je implementacija uvijek kamen spoticanja.

„Zadovoljna sam što se ovaj niz istraživanja nastavio i što ponovo imamo rezultate koji će nam pomoći u planovima za razvoj i unapređenje ljudskih prava. Kada je Crna Gora u pitanju, a kada je riječ o LGBT osobama i pored negativnih pojava, naročito govora mržnje putem društvenih mreža, činjenica je da je u strateškom, zakonodavnom dijelu, ali i u svijesti građana napravljen značajan pomak“, kazala je Radošević Marović.

Izvršni direktor Phiren Amenca, Elvis Beriša, naglasio je da, iako postoje pomaci u odnosu na prethodne godine, govor mržnje prema Romima je na veoma visokom nivou.

"Državni organi bi trebalo da budu otvoreni za sve građane, a nevladine organizacije bi trebalo da budu tu da pomognu da se na određeni problem ukaže i da predlože rješenja, ali su državni organi prvi akteri pred kojima bi svi trebalo da imaju potpunu slobodu, povjerenje i olakšan pristup da im se obrate“, kazao je Beriša.

Smatra da se kroz obrazovni sistem može značajno uticati na smanjenje etničke distance samim tim što će se mladim generacijama omogućiti da uče o istoriji, kulturi i jeziku Roma, „jer samo upoznavajući se sa nečim što ne znamo možemo da donesemo sud koji neće biti na nivou na kojem je danas.“

Predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegra, Danijel Kalezić, objasnio je da kada poruke koje se čuju u javnom diskursu skreću desno, ka mizoginiji, homofobiji, klerikalizaciji uvijek se to reflektuje na LGBT zajednicu tako što „opšta populacija ima negativnije stavove prema nama na različite načine“.

„U odnosu na rodnu ravnopravnost i diskriminaciju, rekao bih da je sve vrlo povezano i da homofobija dolazi iz mizognije i da uvijek kada imamo dodatno ugrožena prava žena imamo i veću homofobiju i ugoženija prava LGBT osoba i dodatno ugrožavanje prava ostalih grupa. Mislim da je mizognija nešto što je strašno izraženo i svi zajedno moramo naći način da sve vratimo na put koji će ići ka jednakosti“, kazao je Kalezić.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, istakla je da osim što su neadekvatno zastupljene u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti žene su u prosjeku i daleko siromašnije od muškaraca.

„Bojim se da će pandemija taj problem još dodatno da produbi. Podsjetiću da siromaštvo žena uveliko uslovljava siromaštvo djece i svih onih o kojima one brinu, najčešće kao samohrani roditelji. Posebno treba pratiti uticaj pandemije, koji je pokazao i da imamo porast broja prijava nasilja“, pojasnila je Raićević.

Viši programski savjetnik u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore, Milenko Vojičić, smatra da bi bilo veoma zanimljivo ispitati uzroke diskriminacije prema osobama s invaliditetom u oblasti zapošljavanja.

„Imamo osjećaj da se stepen diskriminacije poslodavaca prema licima s invaliditetom smanjuje sa uloženim naporima cijelog društva. Ali efekti nijesu zadovoljavajući, ni približno“, ocijenio je Vojičić.

Programska menadžerska Odjeljenja za borbu protiv diskriminacije u Savjetu Evrope, Angela Longo, smatra da bi zajednička odgovornost trebalo da bude na obrazovanju kako bi se objasnilo koliko su važna pitanja jednakosti i različitosti.

„Dosta toga može da se uradi u budućnosti vezano za borbu protiv mržnje. Želimo da nastavimo debatu i sa drugim nevladinim organizacijama, da vidimo koji su to instrumenti ne samo da se pruži materijalna podrška za borbu protiv diskriminacije, već da se bolje shvati kako odbraniti žrtve od mržnje, kako bolje prikupljati podatke, kako da žrtve predstave svoje slučajeve i da imamo jednu zajedničku odgovornost povodom ovih izazova“, istakla je Longo.

Istraživanje je pripremljeno u okviru projekta “Promocija različitosti i jednakosti u Crnoj Gori”, 

koji je dio zajedničkog programa Evropske unije 

i Savjeta Evrope “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022”, 

koji sprovodi Odjel Savjeta Evrope za anti-diskriminaciju. 

U sklopu ovog projekta se radi sa partnerima u Crnoj Gori, 

u skladu sa preporukama Komisije Savjeta Evrope protiv rasizma i netolerancije iz 2017. godine.