Pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju sjutra praznik posvećen Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu.
Foto: Screenshot, Televizija Hram/You Tube
Stefandan ili Stevanjdan je prva krsna slava nakon Božića. Uvijek se slavi 9. januara. Obilježen je kao crveno slovo u kalendaru.
Mnoštvo je narodnih običaja i vjerovanja o Stevanjdanu.
Najvažniji posao na dan praznika je iznošenje božićne slame iz kuće. Slama se ne baca već stavlja, radi roda i napredovanja, u raklje voćnog drveća, pčelinjak ili pak privredne zgrade.
Vjeruje se da božićna slama ima plodotvornu moć i da štiti od grada.
Slavski kolač za Stevanjdan mijesi se dan pre slave i ukrašava se figuricama ptica, žita, grožđa, burencima, knjigom... Iznosi se na sto obogaćen sa suvim voćem, orasima, medom, jabukama i narandžama, a zatim posvećuje i siječe ili lomi.
Za Stefandan se šaljivo kažu da je slave škrtice jer siti gosti posle Božićnog slavlja teško da mogu mnogo da pojedu i popiju.
Kult Svetog Stefana Prvomučenika je vrlo razvijen u narodu i podignuto je više od 40 hramova sa njegovim imenom. Pomen arhiđakonu Stefanu crkva daje četiri puta godišnje, a 15. avgusta se slavi Prenos moštiju Svetog Stefana ili ljetnji Sveti Stefan, ponegdje poznat i kao Stevan Vetroviti.
Svaki dan ovi Srblji nešto zanovijetaju .
И ћеш се вратити коријенима једног дана. Прихватићемо те јер ми смо Хришћани.
KOMENTARI (2)