14. januar je dan kada slavimo Mali Božić, ali i Svetog Vasilija Velikog.

Foto: Wikipedia

U svim hramovima služi se liturgija Svetog Vasilija Velikog kog crkva slavi prvog dana Pravoslavne nove godine.

Prema Svetom pismu, Isus Hristos je preuzeo na sebe grijehe ljudskog roda, a čin obrezanja se smatra znakom očišćenja od praroditeljskog grijeha.

U zapisu vladike Nikolaja Velimirovića stoji da je, "Hristos na sebe primio ljudsko tijelo i podnio bol za grijeh određen".

Mnogi običaji i obredi vezani su za Mali Božić koji se smatra završetkom božićnih svetkovina.

Vjeruje se da se na dan Svetog Vasilija ne treba svađati, jer će ljude u protivnom cijele godine tjerati baksuz, dok se u nekim krajevima vjeruje da se danas posebno treba čuvati da vas neko ne prevari.

U nekim krajevima se vjerovalo da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne snijeg ili bude oblačno.

Prema istorijskom i predanju crkve, Sveti Vasilije se upokojio 379. godine, u 50. godini. Živio je u vrijeme cara Konstantina koji je ozvaničio slobodu ispovijedanja hrišćanske vere.

Vasilijeva služba, koju je napisao sam svetitelj, služi se, prema kanonu SPC, 10 puta godišnje - 1. januara, uoči Božića i Bogojavljenja, u sve nedjelje Velikog časnog posta (osim Cvjetne nedjelje), na Veliki Četvrtak i Veliku Subotu.

Sačuvana su mnoga bogoslovska i apologetska djela Svetog Vasilija koga SPC slavi i 12. februara (30. januara po Julijanskom kalendaru) - na praznik Sveta tri jerarha.