Uoči katoličkog Božića prošle godine, svijet je primio vijest o pojavi novog soja koronavirusa. Nazvali su ga "britanskim" i odmah ga obavijestili da se širi brže i lakše.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Rasprave o tome da li je smrtonosniji nastavljaju se.

Posle Britanaca, slijede Južnoafrički, Njujorški Češki, Brazilski i ko zna koju još. Neki od njih, posebno južnoafrički, zaslužni su za "ovlašćenja" da zaobiđu čak i imunitet stvoren vakcinom, ali ni to nije zvanično potvrđeno.

I dok očekujemo još novih sojeva, pitanje je postoji li objašnjenje kako su nastali i zašto su se počeli pojavljivati gotovo godinu dana nakon početka pandemije. Stručnjaci kažu da imaju odgovor:

"Pretpostavljamo da je virus zarazio nekoga sa slabim imunitetom. Zatim se nastanio u svom tijelu i mjesecima se prilagođavao raznim uslovima prije nego što je zarazio drugu osobu ", rekla je virolog Ravindra Gupta sa Univerziteta u Kembridžu za Njujork Tajms.

Ako se ovo pokaže tačnim, moglo bi doći do promjena u programima vakcinacije u zemljama koje još uvijek nisu započele imunizaciju stanovništva ili su vakcinisale vrlo malo ljudi.

"To znači da bi apsolutni prioritet za vakcinaciju trebalo da budu ljudi slabijeg imuniteta, poput pacijenata sa rakom, bez obzira na njihovu starost. Što ih prije zaštitimo, manji je rizik da će se njihova tijela pretvoriti u inkubatore za nove sojeve ", rekao je dr Adam Lauring, virolog sa Univerziteta u Mičigenu.

Lauring dodaje da bi mogao nastati jedan problem jer ljudi sa slabim imunitetom često ne razviju snažan imunološki odgovor na virus:

"To znači da bi se moglo dogoditi da vakcine sa njima rade slabije. Takvim ljudima treba dati koktel monoklonskih antitijela koja se koriste za liječenje raka ako vakcine ne djeluju. "

Kao i drugi virusi, i koronavirus mutira kada se množi. Međutim, to su uglavnom beznačajne mutacije, jer kod većine ljudi period infekcije traje oko nedelju dana, što nije dovoljno da virus razvije više od jedne mutacije "vrijedne pažnje". Ali tokom perioda mjeseci ili godina, virus može da kombinuje ove "vrijedne mutacije" i na taj način poveća svoju sposobnost da zaobiđe imunološki odgovor našeg tijela, bilo da je stvoren bolešću ili vakcinacijom.

Ovaj period od nekoliko mjeseci ili godina kod ljudi sa slabim imunitetom može trajati mnogo kraće, što znači da virus može brže da poveže "vrijedne mutacije". Brojne studije su pokazale da kod takvih ljudi virus može ostati u tijelu i do osam mjeseci, što otvara velike mogućnosti za evoluciju.

Naučnici smatraju da je veoma važno smanjiti broj zaraženih kako bi se smanjila mogućnost zaraze imunokompromitovanih ljudi i na taj način zaustavilo stvaranje novih mutacija. Ono oko čega se stručnjaci ne slažu jeste da li neko ko je stariji od 65 godina treba da se stavi na imunompromitovani spisak ili treba dati prednost samo onima sa hroničnim bolestima, kao i onima čije tijelo ne proizvodi dovoljno antitijela.

"Iz vakcinacije smo saznali da su antitijela sve. Veoma je važno pripaziti na ljude sa slabim imunitetom. Ne bismo ih trebali žigosati jer su možda ‘krivi’ za stvaranje mutacija. Vakcinišemo što veći broj ljudi, držimo se na distanci, nosimo maske ... Sve što možemo učiniti da zaustavimo virus je i dalje izuzetno važno ", kaže dr Paul Duprek iz Centra za istraživanje vakcina na Univerzitetu u Pitsburgu.