Grupa naučnika iz Italije objavila je rad o razornom zemljotresu u Petrinji i uzrocima i posljedicama istog.

Foto: Screenshot, N1/You  Tube

Za potres magnitude 6,4 po Rihteru koji je 29. decembra razorio područje Petrinje i Gline, izazvao je interesovanje ne samo hrvatskih već i seizmologa iz susjedne Italije.

List "Nature" sada je objavio članak grupe naučnika sa Univerziteta Kamerino, iz Firence i iz Rima u kojem se objašnjava na koji način je zemljotres kod Petrinje posljedica sudaranja jadranske mikroploče sa kontinentalnom, evroazijskom, ispod koje se polako podvlači.

Kako je jadranska mikroploča zapravo produžetak afričke, ona je "stisnuta" u odnosu na evroazijsku, jer afrička ploča u odnosu na Evropu rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dok jadranska mikroploča takođe rotira, i to oko tačke u Alpima.

Zbog toga se kompletan Jadran povremeno "promeškolji" kako bi se što bolje namjestio između zapadnog Balkana na jednoj strani, gdje se po njegovom rubu nabiru Dinaridi, i Italije na drugoj strani. A kad se Jadran "promeškolji", na Balkanu nije uvijek baš ugodno.

Hrvatski geološki institut objašnjava da je riječ o procesu koji traje već 160 miliona godina, a da sudaranje usled kojeg se na našim područjima tresu Dinarske planine i okolina odvija posljednjih 40 do 80 miliona godina.

"Petrinjski potres odražava ovakvu geodinamičku situaciju jer fokalni mehanizam upućuje na horizontalnu maksimalnu kompresiju u smjeru, ugrubo, sjever-jug", navodi Nature u najnovijem članku na ovu temu.

Predveče, onog dana kad je najsnažniji potres pogodio područje oko Petrinje, seizmolog Krešimir Kuk generalno je opisao takvu situaciju sa jadranskom mikropločom za RTL: "Rased ili sklop rasjeda, na njega djeluju, a tako je i nastao, tektonske sile koje su prisutne zbog stalnog djelovanja afričke ploče na evroazijsku, pritiska je, a i jadranska mikroploča se podvlači pod Dinaride."

Na području na kojem je 29. decembra prošle godine udario i najjače se osjetio petrinjski potres, podsjeća dalje članak, prisutni su rasjedi u smjeru sjeverozapad-jugoistok i sjveroistok-jugozapad i duž njih je došlo do klizanja terena.

U članku se zaključuje da je duž onog prvog došlo do proklizavanja terena, koje je najviše iznosilo 36 centimetara, a duž onog drugog najveće pomicanje iznosilo je 10 centimetara, prenosi RTL.

Nekoliko dana nakon potresa objavljena je karta dr. Mladena Vihera s Hrvatskog vojnog fakulteta koja je ilustrirovala, na osnovu mjerenja satelita Sentinel-1, da je Petrinja u potresu propala za 12 i više centimetara sa jedne strane Pokupskog raseda, a da se područje s druge, uslovno rečeno južne strane rasjeda podiglo za sedam i više centimetara.

Tada je i geofizičar Hrvoje Tkalčić, naučnik sa Australskog nacionalnog univerziteta, detaljno objasnio na koji način je potres deformisao to područje u kontekstu podizanja odnosno spuštanja tla.

Članak u listu "Nature" osim niza drugih stručnih detalja, objedinjuje, pak, podatke o horizontalnom pomeranju terena do koga je došlo tokom potresa, koji je izvorno posljedica naprezanja usled drevnog putovanja jadranske mikroploče na sjever i sudaranja s kontinentalnom pločom.

Na kraju, list navodi i da je važno što detaljnije bilježiti sve deformacije i pojave poput potresa, rupa... kako bi se predvidjeli zemljotresi koji se očekuju u regionu Alpi-Dinarske planine-Albanija."

U tom kontekstu zanimljiva je bila situacija nešto više od nedjelju dana nakon potresa u Petrinji, kad su mediji u Hrvatskoj prenijeli izjavu turskog seizmologa Haluka Ejidogana sa Istanbulskog univerziteta koji je objasnio da su postojale određene naznake da će na tom području doći do zemljotresa.

"Nakon zemljotresa u Hrvatskoj ispitao sam karakteristike događaja. Shvatio sam da je potres imao neke 'predznake'. To su aktivnosti koje su započele 23. decembra s magnitudom 1,3, a nastavile se 28. decembra magnitudama 5,2 i 5", rekao je on i dodao da je pojava ovih "predznaka izuzetno važna jer je nemoguće tačno predvidjeti kada će doći do zemljotresa ali sistem može da se pripremi za potencijalnu opasnost."