Postavlja se pitanje da li je zaista to univerzalno.

Foto: Ilustracija/pixabay.com

Ako vam je fokus na sopstvenom zdravlju i onome što se zove zdravi način života, vjerovatno se povremeno naišli da uopštene savjete vezane za to koliko bi dnevno trebalo da šetate, koliko, šta i kada da jedete i pijete, koliko da spavate...

Ipak, postavlja se pitanje da li je zaista to univerzalno i da li je potrebno napraviti 10.000 koraka u toku dana da bismo bili zdravi i fit.

Prema američkoj naučnici i savjetnici za vježbanje i održavanje kondicije Tamari Hju Batler, neki od savjeta su uopšteni, a prave norme zavise od mnogo stvari i mogu da budu za svaku osobu drugačije.

Mit prvi: 10.000 koraka dnevno

Brojka od 10.000 datira još od Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine kad je jedna japanska fabrika prodavala pedometar "Manpo-kei": "man" kao čovjek, "po" prema riječi za korake i "kei", japanski metar.

Prodaja "Manpo-kei" pedometra doživjela je globalni uspjeh, a brojka od 10.000 ljudima je "ostala u uhu".

Novo istraživanje Harvarda nekoliko je godina pratilo 16.000 žena u sedamdesetima, a istraživači su bilježili broj dnevno pređenih koraka, a kasnije i vrijeme i uzroke smrti.

Četiri godine kasnije, njih 504 je umrlo, a prosječni broj dnevnih koraka onih koje su živjele duže bio je 5.500.

Mit drugi: Pet porcija voća i povrća dnevno

Istraživači sa Imperial koledža u Londonu otkrili su da konzumiranje pet porcija voća i povrća dnevno može smanjiti rizik od karcinoma, bolesti srca i moždanog udara, te da je u skladu sa tim najbolje pojesti duple količine, odnosno 10 porcija.

Istraživanje je objavljeno u "International Journal of Epidemiology", a pokazalo je da je 800 grama ili deset porcija dnevno najviše štitilo od navedenih bolesti, a autor istraživanja dr Dagfin Oni kaže da bi se - kad bismo svi konzumirali deset porcija dnevno - u svijetu svake godine spriječilo oko 7,8 miliona preranih smrti.

Mit treći: Osam sati sna dnevno

Poznato je da san popravlja imunološki sistem i mentalno stanje, i da može da smanji rizik od nekih ozbiljnijih bolesti poput dijabetesa tipa 2 ili bolesti srca - ali koliko sna je stvarno potrebno?

Britanska Nacionalna služba za zdravlje kaže da je zdravim odraslim osobama potrebno od sedam do devet sati sna, maloj djeci i tinejdžerima nešto više od toga, a svima koji su stariji od 65 sedam do osam sati sna.

Isto tako, oni koji spavaju manje od šest sati dnevno imaju, prema stručnjacima sa Univerziteta u Edinburgu, 30 odsto veću šansu za razvoj demencije u starosti.

Mit četvrti: Unos kalorija

Žene bi trebalo dnevno da unesu do 2.000 kalorija, a muškarci do 2.500 kalorija, i to 400 kalorija za doručak i po 600 za ručak i večeru, a razlika se unese u napicima i grickalicama između obroka, kaže SZO.

Ipak, neki stručnjaci ističu i da ne bi trebalo brojati kalorije, jer ih svi različitom dinamikom sagorijevaju.

Mit peti: Osam čaša vode dnevno

Preporuke o osam čaša dnevno datiraju još iz 1945. godine, kad se smatralo da većina odraslih treba da pije oko 2,5 litre vode dnevno, što je jedan mililitar za svaku kaloriju hrane. Slični savjeti važe i danas, iako nisu svi ljekari složni oko toga treba li popiti toliko vode ili je bolje vodu u organizam unositi kroz razne namirnice bogate vodom.

Pedijatar Eron Kerol ističe da većina našeg unosa vode dolazi iz izvora poput voća i povrća, piva, čaja i kafe, a naučnica Tamara Hju Batler kaže da potrebna količina vode zavisi od nivoa fizičke aktivnosti pojedinca, njegove tjelesne težine i spoljne dnevne temperature.

Mit šesti: Ne više od šest grama soli dnevno

So je neophodna za zdrav nervni sistem i održavanje mišića u pokretu, ali pretjerivanje povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Smjernice britanske vlade kažu da zdrave odrasle osobe ne bi trebalo da konzumiraju više od 6 grama soli dnevno, dok jedno udruženje kaže da većina ljudi dnevno potroši 8,1 gram soli. A, kada bi trebalo da se to smanji za 25 odsto, moždani udari bi se smanjili za 22 odsto, a srčani za 16 odsto.

Mit sedmi: Zdrav BMI je od 18,5 do 24,9

Indeks tjelesne mase (BMI) koristi se za kategorizaciju zdravlja - visok ili nizak BMI može tako biti pokazatelj loše ishrane, niskog nivoa aktivnosti ili visokog stresa, a izračunava se deljenjem težine u kilogramima sa visinom u centimetrima.

Raspon od 18,5 do 24,9 BMI smatra se zdravim, a sve ispod toga je neuhranjenost, a iznad toga gojaznost. Ipak, sam BMI ne može biti odraz nečijeg cjelokupnog stanja organizma - tome u prilog idu i primjeri profesionalnih sportista, najčešće boksera i ragbista koji se zbog velike mišićne mase BMI mogu posmatrati kao gojazni, premda nemaju puno masnoća u tijelu i potpuno su zdravi.

Izvor: telegraf.rs