Vakcinacija je jedna od najefektivnijih i najefikasnijih mjera primarne prevencije, ističu iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) za Kolektiv.me.

Foto: gov.me/B.Ćupić

U trenutku kada je proglašena epidemija koronavirusa, svijet je iščekivao vakcinu, vakcinu koja će nam pomoći da se što prije vratimo normalnim tokovima života.

Kako iz IJZCG objašnjavaju za naš portal, kada se osvrnemo na istoriju, aktivna imunizacija, tj. vakcinacija, je od svih dostignuća naučne medicine ostvarila ubjedljivo najveći učinak u očuvanju zdravlja i produženju vijeka ljudske vrste.

“Mnoge zarazne bolesti od kojih se nekada masovno umiralo, uspješno se suzbijaju i drže pod kontrolom upravo upotrebom vakcina. Vakcinacija je velikim dijelom zaslužna i za činjenicu da je stopa smrtnosti, naročito djece, od zaraznih bolesti u mnogim zemljama svijeta danas manja i između ostalog spriječene su epidemije većih razmjera.  Kao npr: Difterija (Diphtheria), Infekcije uzrokovane hemofilusom influence grupe B (Haemophilus influenzae B cut causa morborum), Influenca/Grip uključujući influencu A(H1N1) (Influenzae/Influenzae A (H1N1), Morbili/Male boginje (Morbilli), Parotitis/Zauške (Parotitis), Pertusis/Veliki kašalj (Pertussis), Poliomijelitis/Dečja paraliza (Poliomyelitis anterior acuta), Rubela/Crvenka (Rubella), Variola vera/Velike boginje (Variola vera)”.

Tako je vakcinacija protiv variole dovela do potpunog iskorjenjivanja uzročnika bolesti, koju je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila u decembru 1979. godine.

A to je značilo sljedeće:

“To znači da više nema bolesti i da uzročnici ne kruže u životnoj sredini, pa je prestala potreba za imunizacijom. Naredni na listi za eradikaciju su poliomijelitis i morbili”, objašnjavaju iz IJZCG za Kolektiv.me.

Foto: gov.me/S.Matić

VAKCINE PROTIV COVID-a PROŠLE RIGOROZNE TESTOVE I ISPITIVANJA

Danas, kada se svijet i dalje bori sa koronavirusom, mnogi su u dilemi – koliko su bezbjedne vakcine protiv COVID-a, s obzirom da su napravljene za manje od godinu dana?

Sve vakcine koje je SZO odobrila, prošle su rigorozne testove i klinička ispitivanja.

Uz to, svaka zemlja ima svoja zasebna regulatorna tijela.

“Svaka zemlja ima regulatorna tijela koja nadgledaju sigurnost i efikasnost vakcine prije nego što se odobri njena široka primjena. Na globalnom nivou, SZO koordinira rad niza nezavisnih tehničkih tijela koja preispituju sigurnost vakcina prije, ali i nakon njihovog uvođenja. Vakcine koje je SZO odobrila za upotrebu prošle su rigorozne testove i klinička ispitivanja kako bi se dokazalo da su sigurne i djelotvorne u kontroli bolesti”, naglašavaju iz IJZCG za naš portal.

ZNAČAJ ANTITIJELA

U Crnoj Gori su trenutno dostupne tri vakcine protiv koronavirusa: AstraZeneka, Sinofarm i Fajzer.

Ukoliko se još uvijek nijeste vakcinisali, treba da znate sljedeće – nakon primanja vakcine, pokreće se imunološki odgovor u ljudskom organizmu, i kao krajnji rezultat stvaraju se antitijela, koja neutrališu uzročnike bolesti.

U zavisnosti od toga koju vrstu vakcine ste primili, drugačiji je i mehanizam nastanka antitijela.

“Mehanizam nastanka antitijela je drugačiji u zavisnosti od vrste vakcine. Kineska (Sinofarm) vakcina koja je dostupna u našoj državi u sastavu sadrži umrtvljeni virus SARS-CoV-2 čijim se unošenjem u organizam, pokreće imunološki sistem i stvaraju antitijela. Druge vakcine dostupne na našem tržištu (AstraZeneca, Sputnik V i Phizer) koriste nove pristupe – to su tzv. RNK i DNK vakcine. Umjesto unošenja antigena (supstance koja uzrokuje da naš imunološki sistem proizvodi antitijela), RNK i DNK vakcine daju našem tijelu genetski kod na osnovu koga naš imunološki sistem može sam da proizvede antigen koji stimuliše stvaranje antitijela”.

Foto: gov.me/B.Ćupić 

Kako naglašavaju iz IJZCG, primjena ovih vakcina ne mijenja genetsku strukturu osobe.

Nakon vakcinacije potrebno je između dvije do tri nedjelje da bi se stvorila antitijela. Ukoliko se stvore, antitijela efikasno štite naš organizam, poručuju iz IJZCG.

Jedno od najčešćih pitanja je - koliko traje zaštita stečena vakcinom protiv koronavirusa?

Kako se navodi na Vladinom sajtu covidodgovor.me, budući da je prošlo relativno malo vremena od kada su prve kliničke studije COVID-19 vakcina završene, još je prerano znati tačno trajanje zaštite koju one pružaju

Ali, u toku su brojna istraživanja koja pokušavaju da odgovore na dato pitanje.

“Ohrabrujuće je to što trenutno dostupni podaci, prikupljeni 6 mjeseci nakon završenih kliničkih studija, pokazuju da većina ljudi koji su bili vakcinisani u sklopu studija imaju visoke titre antitijela, kao i da nisu razvili klinički manifestne forme bolesti. Kako vrijeme bude odmicalo, tako će biti saopštavani podaci o učinkovitosti vakcina dobijeni medicinskim praćenjem vakcinisanih osoba. Za sada je očekivano da zaštita bude solidna i dugo vremena nakon vakcinacije, iako još učimo koliko je ta zaštita jaka i koliko dugo traje. Naravno, postoje i neki drugi elementi i određene nepredvidivosti koje mogu uticati na učinkovitost i trajanje imuniteta, a prije svega se misli na eventualne pojave novih sojeva virusa. Zbog toga je važno dalje pridržavanje opštih mjera prevencije koje će onemogućiti virusu da se šri, razmnožava a samim tim i da mutira jer su distanca, higijena ruku i maske jedino šta novi sojevi sigurno ne mogu da zaobiđu”, navodi se na sajtu covidodgovor.me.