Svako ima različit način za donošenje odluka koji zavisi od aktuelnih prioriteta i ciljeva, ali je razočaranje u pogrešnu odluku nešto univerzalno. Kako do toga ne bi dolazilo, treba biti svjestan svojih postupaka i učiti na greškama, ali to nisu svi savjeti.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Razmislite o vrijednostima

Kada donosimo odluke, najčešće sagledavamo kratkoročne posljedice toga i plašimo se neuspjeha i „gubljenja“. Svaka odluka i cilj imaju određene vrijednosti, bilo da su u pitanju emotivne, novčane, društvene ili druge, i moramo biti svjesni koja nam je od njih najvažnija. Obično prevagne emotivna vrijednost, koja zna da nam zamagli dugoročni cilj i fokus nam ostaje kratkoročan.

To se posebno odnosi na ono na čemu smo dugo radili i čije plodove bismo htjeli da uberemo što pre, po svaku cijenu. Umjesto toga treba razmisliti o posljedicama koje bi trebalo da dođu kasnije, a ne biti pristrasan prema onome što je ispred nas. Čak i kratkoročni neuspijesi ne moraju da budu nužno loši.

Ponekad izgubite namjerno

Sigurno ste čuli da su mnogi uspješni ljudi počeli sa odbijanjima i lošim iskustvima i odatle izgradili svoj uspjeh upornošću i neodustajanjem. Taj primjer treba slijediti u smislu da nije svaki trenutan neuspjeh smak svijeta, već prilika za učenje i da se ponekad isplati rizikovati kada je ulog mali kako biste shvatili pravila igre. To će vam donijeti bolji uvid u ono što vas čeka kada su posljedice ozbiljnije i bićete spremniji da se nosite sa onim što život donese pred vas.

Odnosite se prema osjećanjima kao prema psu

Ponašanje pasa pored rase najviše zavisi od toga ko im je vlasnik i kako ih je dresirao. Odatle se može povući paralela sa osjećanjima, jer je naša povezanost sa psima uglavnom čisto emotivna. Volimo ih i pokušavamo da budemo najbolji prema njima, ali nekad nam je jednostavno nemoguće da im kažemo ne. A oni ne mogu da razmišljaju o svojim odlukama kao mi, već se uvijek vode instinktima i željama za trenutnim zadovoljenjem.

Ono što treba da probamo je da emocije posmatramo kao psa čije želje nekad ispunjavamo, a nekad ne, u zavisnosti od situacije. Isto tako, treba da istreniramo mozak kako bi znao šta smije a šta ne smije da traži od nas, tako da ponekad stigne nagrada, a ponekad kazna. To nije tako jednostavno izvesti, ali ništa nas ne sprječava da makar probamo.

Birajte put sa najmanje kajanja

Kada razmišljamo o nekoj odluci, skoro uvijek razmišljamo o tome da li ćemo se kajati ako u tome ne uspijemo, ali i da li ćemo se kajati ako to uopšte ne probamo. Ako se koristi na pravi način, ova sposobnost može da bude veoma korisna u donošenju odluka, jer su se mnogi ljudi tako odlučili na korake koji su se ispostavili kao odlični. Zato, sljedeći put kada se pitate da li da nešto učinite, nemojte odluku donositi na osnovu predviđanja zadovoljstva i uspjeha, već na osnovu predviđanja kajanja.

Uzmite papir i olovku

Svi znamo da ponekad na papir treba da stavimo listu za i protiv nečega, ali to je samo početak onoga što zapisivanje dilema može da vam donese. Pri donošenju odluke, razdvojite ove kolone na kratkoročne i dugoročne, a potom zapišite i vjerovatnoću uspeha po svojoj procjeni. Često neke skrivene motivacije nismo ni svjesni, a zapisivanje ideja može da nam donese novu perspektivu i olakša odluku.