U posljednjih deset mjeseci vidjeli smo da Crna Gora ima ozbiljan kapacitet proevropskih politika kako u opoziciji, tako i u parlamentarnoj većini. To garantuje da ćemo nastaviti dinamično da se krećemo u pravcu cilja priključenja Evropskoj uniji, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na konferenciji "Zapadni Balkan: Ključni dio slagalice evropske bezbjednosti" u organizaciji GLOBSEC-a.

Foto: arhiva, Milo Đukanović/Facebook

On je, učestvujući na ovoj konferenciji u okviru drugog dana posjete Bratislavi, kazao da su se strukture moći prošle godine u avgustu promijenile.

"Logično je da se ljudi umore od jedne strukture na vlasti toliko dugo, a u posljednjih 10 mjeseci na vlasti je nova struktura moći. Mi smo ih dočekali sa nepovjerenjem, zato što su do tada bili protiv nezavisnosti Crne Gore, članstva u NATO-u i protiv svih reformi koje bi rezultirale članstvom u EU", naveo je Đukanović.

EU integracije

Nekoliko dana nakon izbora čelnici partija koalicije na vlasti potpisali su sporazum kojim se obavezuju na poštovanje svih vrijednosti važnih za evropske i NATO integracije.

"Zato smo odlučili da svoju sumnju umanjimo i da dozvolimo da vidimo kako će raditi. Nakon 10 mjeseci mi se čini da vladajuća koalicija pokazuje sklonost da usvoji evropske vrijednosti koje će garantovati da se Crna Gora dinamično kreće na putu evropskih integracija, ali mi se čini i da se najveći dio vladajuće koalicije, odnosno dvije trećine te strukture na vlasti drži se srpskog nacionalizma i važni su im ruski geopolitički interesi na Zapadnom Balkanu", ocijenio je Đukanović.

Ne mogu, ističe, biti uspješni u ostvarivanju tih ciljeva.

"Kada smo izgubili rekli smo da ćemo nastaviti da se borimo u političkoj areni i protiviti se ako pokušaju da promijene strateška opredjeljenja Crne Gore. Sada se borimo u političkoj areni, ali ja sam optimista", naveo je Đukanović.

Postoji, kako je rekao, određeni zamor zbog procesa proširenja Evropske unije koji je u jednom momentu zaustavljen.

"Proces proširenja je spor i to otvara vrata miješanju politika koje stvaraju ozbiljne posljedice na Zapadnom Balkanu", kazao je Đukanović.

Podsjeća da Crna Gora za priključenje NATO-u i priznanje nezavisnosti Kosova nije organizovala referendum, te da su građani prihvatili te odluke, ali da bi podrška možda bila veća da je podrška zapadnih lidera bila prisutnija u Crnoj Gori.

Izazovi u procesu proširenja u pogledu ispunjavanja obaveza iz otvorenih poglavlja odnose se, prema njegovoj ocjeni, u oblasti vladavine prava, ekologije i ekonomije.

Odnosi u regionu

Što se tiče odnosa sa Srbijom, važno je analizirati, navodi, odnos te države prema Crnoj Gori, kao i prema zemljama u regionu.

"To je tradicionalan odnos u kom Srbija nije prihvatila nezavisnost Crne Gore. Mogu to potvrditi za vrijeme za koje sam u politici, a to možemo potvrditi i istraživanjem istorijskih dokumenata čak iz XIX vijeka", ističe Đukanović.

Srbija nikad nije prihvatila nezavisnost Crne Gore i pomirila se s tim, te gleda našu državu kao dio "srpskog svijeta".

"Kad se vidi odnos Srbije u regionu, ta uloga je potencijalno destruktivna, zato što se Srbija vratila politikama iz ranih devedesetih. Srbija je tu da sačuva interes Srba gdje god žive u regionu. To je ista greška koju je Slobodan Milošević napravio devedesetih, znamo što se desilo u Bosni i Hercegovini", istakao je Đukanović.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zaštitu interesa srpskog naroda u Crnoj Gori pokušava da predstavi kao legitiman cilj.

"A ne može miješanje u unutrašnje stvari jedne države biti legitiman cilj. Žao mi je što Srbija ponavlja greške i plašim se da to je to realističan potencijal za stvaranje nestabilnosti u regionu. Srbija to čini oslanjajući se na podršku Moskve", istakao je Đukanović.

Mišljenje je mnogih da je Srbija izgubila Kosovo kad je Rusija bila slaba, što znači da bi sada možda bilo vrijeme da se Kosovo vrati.

"Žele da ožive politike koje su dovele do velikog gubitka ljudskih života devedesetih", naveo je Đukanović.

Istakao je da je tokom devedesetih Crna Gora bila jedina zemlja u regionu koja nije učestvovala u ratovima, što je uspjeh, a pored toga je primila i više od 120.000 izbjeglica na svoju teritoriju.

Tokom postojanja Jugoslavije Crna Gora je, prema njegovim riječima, bila najnerazvijenija država, da bi prešla put od toga da želi da ima održivu ekonomiju, te se izborila za nezavisnost.

"Crna Gora je veoma ponosna na svoju državnost", naglasio je Đukanović.

Nijedna država bivše Jugoslavije, kako je rekao, nije stekla nezavisnost bez rata, i zato je Crna Gora veoma ponosna na činjenicu da je to postigla 2006. godine bez rata.

Crkva

Predsjednik je rekao da je otvaranje pitanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti učinjeno u pogrešnom periodu, uoči parlamentarnih izbora, i Srpska pravoslavna crkva uložila je sve resursa da manipuliše tim pitanjem u crnogorskoj javnosti i da predstavi na način kako je željelja i upotrijebi kao alat za ostvarenje velikosrpskih interesa, te da oni dođu na vlast, i u tome je uspjela.

"Bez obzira na izborni rezultat, ovaj fenomen zaslužuje ozbiljnu pažnju. Imamo veoma ozbiljan deformitet, a to je da je Srpska pravoslavna crkva postala politički akter u Crnoj Gori. Postali su nosioci veoma retrogradne ideologije. Nažalost, vidim tu nešto veoma slično klerikalnom nacionalizmu, pa čak i klerikalnom fašizmu. Imam veoma svježe sjećanje na devedesete, kada je Srpska crkva stigla prije vojske. Išli su istom putanjom - prvo crkva, pa vojska i, na kraju, odgovorni su za genocid u Srebrenici. Crkva je opasno oruđe u rukama retrogradnog nacionalizma i treba da usmjerimo političku odgovornost i pažnju na njih ako želimo da otklonimo destruktivne sile, opasne za mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu", ocijenio je Đukanović.

Srpska crkva je, dodaje, istovremeno, blisko povezana sa Ruskom pravoslavnom crkvom.

"Znamo u kojoj mjeri ta crkva radi u ruskom nacionalnom interesu. Mislim da su to sve djelići velike slagalice koja urušava evropski sistem vrijednosti i društva", zaključio je Đukanović.