- Vježbanje ne mijenja koliko kalorija trošite, već kako ih trošite - navedeno je u istraživanju.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Prema dr Hermanu Pontceru, evolucijskom antropologu, vježbanje možda ipak nije toliko djelotvorna strategija za gubitak težine. On je sproveo istraživanje koje sugeriše da više vježbanja neće nužno pomoći da sagorite više kalorija, jer tijelo pronalazi lukave načine za prilagođavanje smanjivanjem potrošnje energije negdje drugdje.

Ipak, vježbanje je veoma dobro za cjelokupno zdravlje jer može da preusmjeri višak energije iz potencijalno štetnih tjelesnih procesa, poput upala i stresa, smatra doktor.

- Vježbanje ne menja koliko kalorija trošite, već kako ih trošite. Zdrava ishrana i vježbanje su dva različita alata za dva različita posla. Ishrana je alat za mršavljenje, a vježbanje alat za sve ostalo - naglašava on.

Metabolizam pažljivo računa energiju

Mršavljenje se bazira na pretpostavci da kalorije sagorjevamo konstantnom brzinom. Prema ovoj teoriji, ako hodanje od 1,5 kilometara sagorjeva 50 kalorija, pješačenje od 100 kilometara u toku cijelog mjeseca bi sagorjelo 5.000 kalorija.

Teoretski, ovo može da potroši mnogo više energije nego što je inače potrošite i da podstakne vaše tijelo da sagori uskladištene masnoće.

Prema novim podacima, koje je dr Pontcer dobio posmatrajući stanovnike Tanzanije koji svakodnevno pješače kilometrima, kao dio tradicionalnog načina života lovaca, ova teorija nije tačna.

Doktor i njegov tim bili su zaprepašćeni kada su ustanovili da oni sagorjevaju samo malo više kalorija svakodnevno od prosječne odrasle osobe američkog porijekla, mnogo manje nego što bi se očekivalo s obzirom na njihov visok nivo aktivnosti.

Ovo zapažanje dovelo je Pontcera do zaključka da što više vježbate, vaše tijelo pažljivije proračunava energiju.

Trošenje viška energije je korisno, bez obzira na gubitak kilograma

Prema Pontcerovim podacima, naše tijelo želi da se pridržava istog kalorijskog okvira bez obzira na to da li trenirmo za maraton ili se odmaramo na kauču. On to naziva "ograničenim energetskim okvirom".

Ali, iako to može da zaustavi sagorjevanje masti, on objašnjava zašto je vježbanje toliko dobro za nas. Posle nedelja ili mjeseci vježbanja, tijelo će da preraspodjeli kalorije iz drugih aktivnosti kako bi ih nadoknadilo.

On tvrdi da to uključuje aktivnosti koje donose više štete nego koristi. Na primjer, imunološki sisitem je važan za održavanje života, ali ako je preaktivan može da šteti, što dovodi do problema sa alergijama ili autoimunim poremećajima.

"Ograničeni energetski okvir" sugeriše da vježbanje pomaže našem telu da troši višak energije kako bi naš imunološki sistem i odgovori na stres bili uravnoteženiji.

Sljedeći korak u njegovom istraživanju je testiranje načina na koji ova teorija funkcioniše kako bi se vidjelo da li je moguće zapravo izmjeriti kako vježbanje utiče na svaku ćeliju u tijelu, osim na masti i mišiće.

Izvor: www.telegraf.rs