Na Cetinju u avgustu brojne manifestacije, Muzeje u prvoj polovini godine posjetilo oko 13 hiljada turista, prenijeli su iz Media biroa.

Foto: MediaBiro

U junu je prijestonicu Crne Gore posjetilo oko četiri i po hiljade izletnika, kazao je za agenciju Mediabito direktor TO Cetinje Oskar Huter.

On je naglasio da su zadovoljni posjećenošću u odnosu na 2020. ali da je to daleko od 2019. godine koja je bila rekordna.

“Ima pomaka, sezona je startovala ali nije baš sve onako kako smo željeli da bude”, poručio je on.

Huter je istakao kako je Cetinje grad koji je prepoznat kao grad muzeja te da su kulturne znamenitosti upravo lokacije koje turisti najviše posjećuju.

“Prije svega tu je Muzej kralja Nikole, Njegoševa bljarda, dva muzeja u Vladinom domu i Njegošev mauzolej. Turisiti posjećuju i Cetinjski manastir i na Cetinju se zaista ima šta posjetiti”, rekao je on.

On je najavio i brojne manifestacije.

“Ove godine smo krenuli sa intenzivnim programom. U junu i julu organizovano je oko 20-ak manifestacija. Već sjutra veče na Cetinju imamo koncert, nastupiće naš sugrađanin Luka Radović sa bendom Lombeliko. 28. Juna nastupaće Dušanka Belada dok ćemo 29. imati koncert mješovitog hora iz Hrvatske: Rijeka Sempre Alegro pod dirigentskom palicom Helge Dukarić Dangubić. I ovo ljeto će biti intenzivno kada su u pitanju manifestacije a u avgustu pripremamo bogat program”, najavio je on.

Turisti na Cetinju najčešće posjećuju kulturne znamenitosti, pa je tako Muzeje u crnogorskoj Prijestonici u prvoj polovini godine posjetilo oko 13 hiljada turista.

“2019. godine NMCG je posjetilo ukupno 210.000 posjetilaca. 2020. godine NMCG je posjetilo ukupno 21.500 posjetilaca (svega 10% u odnosu na 2019.) Za prvih šest mjeseci 2021. godine NMCG je posjetilo oko 13.500 posjetilaca, a najbolju posjetu ima Njegošev mauzolej sa oko 6.000 posjeta za prvih pola godine”, kazala je za Mediabiro direktorica Narodnog Muzeja Crne Gore Anastazija Miranović.

Ona je govorila o trenutnim aktuelnostima u Muzejima ali i najavila dalje projekte.

“Izložbe koje smo imali do sada tokom godine: „Sedamdeset godina Umjetničkog muzeja“, kojom je Narodni muzej Crne Gore obilježio jubilarnu godišnjicu – 70 godina postojanja Umjetničkog muzeja, izborom radova iz njegovog fundusa, od kojih većina do sada nije izlagana ili vrlo rijetko. Na izložbi je bilo zastupljeno 134 autora različitih generacija, odnosno 175 radova u diferentnim izražajnim medijima i tehnikama; Izložba radova jednog od prvih školovanih crnogorskih slikara s početka 20. vijeka, Filipa Vučkovića (1888-1961), u Njegoševom muzeju – Biljardi, povodom šezdesetogodišnjice umjetnikove smrti. Obuhvata 48 radova manjeg formata, nastalih u intervalu od 1915. do 1940. godine, rađenih u tušu, akvarelu i ulju, koji su u vlasništvu Vučkovićeve porodice. “Kad javorovo drvo zapjeva”, na kojoj su prikazane gusle iz Zbirke muzičkih instrumenata. Za izložbu je izdvojeno 34 predmeta iz fundusa Etnografskog muzeja koji datiraju od XIX do prvih decenija XX vijeka”, podsjetila je ona.

Osim toga održana je i izložba narodnih nošnji manjinskih naroda, pod nazivom “Sinergija različitosti”, u organizaciji Narodnog muzeja i Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) u Njegoševoj Biljardi. Izložba je nastala kao rezultat nedavno potpisanog memoranduma o saradnji između Narodnog muzeja i Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM). Na izložbi je prezentovan 21 komplet muških i ženskih, seoskih i gradskih, svakodnevnih i svečanih narodnih nošnji manjinskih naroda Crne Gore, kao i više pojedinačnih odjevnih elemenata.

Takođe, Muzeji su upriličili i Omaž izložbi “zaokreta” Petra Lubarde, povodom Međunarodnog dana muzeja i 70 godina od čuvene izložbe održane u Beogradu, 1951. godine. Pored rekonstrukcije čuvene izložbe, koja je organizovana u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju, i koja je predstavljala prekretnicu u jugoslovenskoj likovnoj umjetnosti polovine dvadesetog vijeka, upriličena je i promocija knjige mr Maše Jovović “Petar Lubarda u Crnoj Gori 1946-1951”. Izložba Petra Lubarde predstavlja djelimičnu rekonstrukciju izložbe iz 1951, sa selekcijom radova iz datog perioda, kada je umjetnik živio i stvarao u Crnoj Gori.

Održana je i izložba radova bosansko-hercegovačke umjetnice Merime Ivković, pod nazivom "Kuća- Ograničenje i kosmos", u Mermernoj sali u Njegoševoj Biljardi na Cetinju kao i prva izložba u okviru umjetničkog projekta pod nazivom “Što je nama naša borba dala”, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, povodom 80 godina od crnogorskog opštenarodnog ustanka i 70 godina od osnivanja Muzeja NOB-a, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.

“Umjetnički projekat, na kojem je Narodni muzej više mjeseci radio, sastoji se iz tri segmenta: izložbe radova date tematike tzv. „starih“ majstora iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore, izložbe radova umjetnika po pozivu autorke projekta i izložbe radova mlađih umjetnika koji su selektovani putem javnog konkursa, odnosno, odabrani od strane stručnog žirija NMCG. Izložbe će se realizovati fazno, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić na Cetinju, u vremenskom intervalu od petnaest dana između pojedinačnih segmenata, koji u krajnjem čine jedinstvenu cjelinu”, istakla je Miranović.

Najavljuje izložbe koje će biti organizovane u narednom periodu.

“Druga i treća izložba u okviru umjetničkog projekta "Šta je nama naša borba dala" (02.08. i 16.08.); Sybille Bergemann, CGU Miodrag-Dado Đurić. Nastavak dugogodišnje uspješne saradnje sa Gete institutom iz Beograda i Ifa-a iz Štutgarta, predstavljanjem jedne od najznačajnih savremenih njemačkih fotografkinja aktivne u nekoliko oblasti: modi, reportaži, eseju, pejzažu, predstavama gradova i portretima. Zatim - Osmanske karte u Crnoj Gori. Četrdeset osmanskih geografskih karata koje se tiču Crne Gore. Karte obuhvataju period kraja XIX i početka XX vijeka. Karte do sada nijesu objavljivane i ovo će biti jedinstvena prilika da se crnogorska javnost upozna sa njihovim sadržajem”, najavila je Miranović.

Osim toga biće upriličena izložba poznatog ukrajinskog umjetnika Ivana Marčuka kao i izložba - Pokloni Muzeju Petra II Petrovića Njegoša prilikom otvaranja 1951. godine. Ove godine se navršava 170 godina od Njegoševe smrti i 70 godina od osnivanja Muzeja Petra II Petrovića - Njegoša. Jubileji će se obilježiti izložbom koja bi obuhvatila heterogenu selekciju i diferenetne poklone i otkupe za tadašnji “novi” muzej.

Miranović je naglasila da su Muzeji u proteklom periodu dobili brojne poklone.

“Crnogorski umjetnik Đuro - Beli Prijić poklonio je Narodnom muzeju Crne Gore reljef u bronzi, rad njegovog oca, poznatog crnogorskog umjetnika, Aleksandra - Aca Prijića. Reljefna bronzana ploča je nekada bila dio spomen obilježja postavljenog u Titogradu povodom otvaranja željezničke pruge Nikšić - Titograd, 13.jula 1948. godine.

U godini jubileja - 70 godina od osnivanja Muzeja NOB-a i 80 godina od 13-julskog ustanka, Narodni muzej Crne Gore dobio je još jedan vrijedan poklon - bistu Josipa Broza Tita, rad u bronzi poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. Bistu je nacionalnom muzeju poklonio Veselin Pejović, vlasnih kompanije Uniprom iz Nikšića. Zaostavština dr Pera Šoća, ministra crnogorske Vlade u izbjeglištvu i njegovog oca Đura Šoća, vojnog komandanta i upravnika vojnog telegrafa Knjaževine i Kraljevine Crne Gore. Predmete koji se odnose na ove dvije istaknute ličnosti iz crnogorske istorije, Narodnom muzeju je donirala američka državljanka Lori Šoć, supruga praunuka dr Pera Šoća”, kaže Miranović.

Ona je istakla da je jedan od najistaknutijih savremenih crnogorskih slikara, ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, Tomo Pavićević poklonio Narodnom muzeju Crne Gore diptih "Ratnici", rađen u tehici ulje na platnu, koji je nastao u periodu 1983/84. godine.

Osim toga, kolekcionar iz Novog Sada, Gvozden Perković, poklonio je Narodnom muzeju Crne Gore mapu crteža Pera Počeka nastalih u Napulju sa početka umjetnikovog školovanja. Mapa sadrži 18 crteža iz perioda 1898/99. godine.

Miranović je zaključila da Narodni Muzej radi u punom kapacitetu.