Mnogi ljudi su, uz lakše ili teže posljedice, preležali kovid-19. Prethodno zdravstveno stanje, godine, postojanje hroničnih bolesti i brojni drugi faktori odredili su težinu kliničke slike i tok liječenja.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Zbog odsustva bilo kakvih simptoma, neki nisu ni znali da su zaraženi, dok su drugi bolest lako savladali uz adekvatnu terapiju. Ima i onih koji će kovid pamtiti po boravku u bolnici, izuzetno lošem opštem stanju organizma, bolu u mišićima, iscrpljujućoj temperaturi ili problemima sa disanjem. Bez obzira na to u kojoj je mjeri bolest uticala na njihovo zdravlje, svi koji su je preležali treba da prate svoje zdravstveno stanje kako bi uočili moguće posljedice kovida.

Odavno je utvrđeno da je kovid-19 sistemska bolest i da neprimjetno može napasti različite sisteme organa. To što su na udaru najčešće pluća ne znači da nisu ugroženi drugi sistemi, poput nervnog ili

kardiovaskularnog. Posljedice se kod nekih pacijenata mogu ustanoviti i nekoliko mjeseci nakon izliječenja,  a o tome da li će se i kada organizam u potpunosti oporaviti, još uvijek ne postoje dokazi.

Kao i mnoge druge stvari koje se tiču ove bolesti, i oporavak je potpuno individualan. Neki ljudi se mjesecima nakon izliječenja žale na umor i vrtoglavicu, drugi imaju problem sa pamćenjem, a ima i onih koji se vrlo brzo vrate na stanje prije korone.

Foto: Ilustracija, Pixabay

ŠTA UBRZAVA OPORAVAK?

Ponekad je teško utvrditi da li su simptomi koje neko ima nakon što preleži kovid uopšte povezani sa tombolešću ili ne. U oba slučaja, postoje koraci koji će ubrzati proces oporavka.

Načelno, treba se ponašati u skladu sa smjernicama za bolji imunitet.

•  Namirnice koje sadrže esencijalne nutrijente mogu ubrzati proces ozdravljenja. Preporučljivo je konzumirati što raznovrsniju hranu, posebno onu koja sadrži vitamine B, C i D. To će pomoći mišićima da povrate funkcionalnost i odraziće se na opšte stanje različitih tkiva. Ukoliko je potrebno, vitamini i minerali mogu se unijeti u organizam i putem suplementacije. Vitamini za jačanje imuniteta dolaze u različitim oblicima i koncentraciji, pa se njihova doza lako može prilagoditi individualnim potrebama.

•  Zdravu ishranu treba da prati optimalna hidratacija.

Bez dovoljnog unosa tečnosti (2l svakodnevno), rehabilitacija će teći sporije.

•  Preporučljivo je vratiti se nekadašnjoj rutini koja podrazumijeva osmočasovni odmor. San pomaže tijelu da se regeneriše i ima važnu ulogu u procesu oporavka.

•  Naizmjenično tuširanje hladnom i toplom vodom blagotvorno utiče ne  samo na  oporavak sportista, već i svih koji se oporavljaju od kovida.

Foto: Ilustracija, Pixabay 

GDJE SE NAJČEŠĆE GRIJEŠI?

Jedna od najčešćih grešaka je to što se nakon preležane bolesti organizmu ne pruža dovoljno vremena za oporavak.

Svim nekadašnjim aktivnostima treba se vraćati postepeno. Pacijenti sa težom kliničkom slikom, koji su bili hospitalizovani  i duži period proveli mirujući u bolničkom krevetu, treba da budu posebno oprezni. Naporna fizička ili mentalna aktivnost samo nekoliko dana nakon normalizacije tjelesne temperature dodatno će opteretiti organe i usporiti proces oporavka. Upravo zato je važno biti disciplinovan i  ponašati se u skladu sa onim što tijelo poručuje.

Za početak, poželjne su svakodnevne aktivnosti niskog intenziteta. Uporedo sa oporavkom, one se iz dana u dan mogu neznatno povećavati. Tek kada organizam dovoljno ojača treba se vratiti obavezama u punom obimu. Da li će to biti nakon dvije nedjelje, dva mjeseca ili godinu dana, zavisi od slučaja do slučaja. Ukoliko posljedice kovida remete svakodnevni ritam  i u velikoj mjeri otežavaju normalno funkcionisanje, poželjno je posavjetovati se sa ljekarom.

^{PR objava}