Pjesnikinja Radmila Knežević bila je gošća 16.Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i ovo  je bila prilika da sa sajamskom publikom podijeli svoju poeziju na duhovne teme.

Foto: Sajam knjiga i obrazovanja

O knjizi “Tvoja ruka” Radmile Knežević u kojoj su stihovi posvećeni zavičajnim temama, Kosovu i Metohiji, Prizrenu i crkvama koje su oblikovale autorkin identitet, govorile su pjesnikinje Stanka Rađenović Stanojević i Milica Bakrač.

Radmila Knežević rođena je 1971. godine u Prizrenu.

Na Filološkom faklultetu u Prištini diplomirala je na smjeru književnost i srpski jezik. Članica je Udruženja književnika Srbije, kao i Udruženja književnika Crne Gore.

Objavila je pet knjiga, a u opusu ima pjesme, kratke priče za djecu, te drame za najmlađe. Pjesme su joj prevođene na ruski, engleski i njemački jezik. Dobitnica je više književnih i nagrada za režiju.

* PREDSTAVLJEN ROMAN "ZADNJA RUKA" *

Foto: Sajam knjiga i obrazovanja

Hrvatski autor Renato Baretić predstavio je roman “Zadnja ruka”, na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja a razgovor sa autorom vodio je Đorđe Gregović koji se u razgovoru trudio da evocira primorske teme.

On je govorio o preplitanju novinarstva i književnosti i tankoj liniji između to dvoje.

“Zadnja ruka”, žanrovski je slojevita i jezično virtuozno pisana priča objavljena u izdanju Hena.com.

Urednik knjige Kruno Lokotar kazao je da je riječ o četvrtom romanu toga autora, u kojem je ponovo vidljiva Baretićeva legendarna vještina jezičnih poigravanja i majstorskih dijaloga, osvjedočenih u njegovoj knjizi “Osmi povjerenik”, kao vjerovatno najpopularnijem romanu savremene hrvatske književnosti.

Njegova nova knjiga propituje neke temeljne postavke književnosti i svijeta, moralne izbore, a sve kroz priču u kojoj se očaj, rezignacija, proplamsaji sreće i straha smjenjuju i miješaju.

Glavni junak “Zadnje ruke” bivši je novinar i priznati pisac u stvaralačkom i egzistencijalnom škripcu, koga počinju da opsijedaju njegovi sopstveni likovi.

Prema klasičnoj klasifikaciji, “Zadnja ruka” po svemu je ‘roman lika’, rekao je Lokotar, ali to je roman lika u kome glavnog lika terorišu njegovi sopstveni likovi.

Baretić je otkrio kako je prvih 107 stranica ove knjige nastalo 2013. godine, da bi onda roman stavio po strani i ponovo mu se vratio tek za vrijeme pandemije. U međuvremenu je puno pisao, a uz svoj novinarski posao, radio je i kao sastavljač pitanja za kvizove, predavač kreativnog pisanja, televizijski i filmski scenarista, (ko)autor tekstova za kazališne predstave. No, nije imao vrstu koncentracije potrebnu za pisanje romana.

Renato Baretić rođen je 1963. u Zagrebu, a od 1996. živi u Splitu, te već gotovo 40 godina živi isključivo od pisanja, u najvećoj mjeri i bez prestanka kao novinar u brojnim hrvatskim i stranim medijima.

Bio je suosnivač i prvih 10 godina umjetnički direktor Pričigina, splitskog festivala pričanja priča.

Dosad je objavio tri romana, “Osmi povjerenik” (2003.), “Pričaj mi o njoj” (2006.) i “Hotel Grand” (2008.), dvije zbirke poezije “Riječi iz džepova” (1998.) i “Kome ćemo slati razglednice” (2005.), te, među ostalim, “Kadrovi kadra”, izbor iz kolumni o televiziji (2005.), “Split za početnike – abeceda grada”, zabavno-poučni vodič (2015., koautor s Ivicom Ivaniševićem), i slikovnicu “Muka malog vuka”.