Iako mnogi period studiranja smatraju najzabavnijim periodom života, postoje studenti koji se suočavaju sa različitim psihičkim izazovima i prilično stresno doživljavaju studije.

Ustupljena fotografija; Foto: privatna arhiva; Pixabay (kolaž)

Izvori stresa i anksioznosti mogu biti različiti, a objašnjenja i savjete kako se izboriti sa njima dala nam je psihološkinja Milica Krivokapić.

Psihički izazovi na koje studenti nailaze

Period studiranja, kao faza kasne adolescencije, predstavlja prvenstveno priliku za izgradnju pouzdanog i stabilnog osjećaja identiteta.

"Ukoliko se osoba u tom periodu osjeća nesigurno, neuspješno ili neprilagođeno, to kod nje dalje može prouzrokovati probleme poput izolovanosti, strepnje, neodlučnosti i sumnje u pogledu sopstvene budućnosti. Studenti često doživljaj sopstvene vrijednosti grade na temelju svojih postignuća, kao i na kvalitetu interakcija koje ostvaruju sa drugim ljudima, posebno sa ostalim studentima, prijateljima ili sa emotivnim partnerom".  

Promjena sredine i načina života mogu uticati na psihičko zdravlje studenta

Svaka promjena zapravo predstavlja stres za organizam.

"Tako da od svih koji započinju studije zahtijeva da se prilagode na nju, uz aktiviranje ličnih do tada stečenih mehanizama nošenja sa stresom. Način na koji promjena sredine i stila života utiču na psihičko zdravlje studenta zavisi od više faktora, kao što su: tip ličnosti, dotadašnje iskustvo, otvorenost ka novim iskustvima, socijalne vještine, podrška od strane drugih ljudi", objašnjava Krivokapić.

Simptomi koji se ispoljavaju kao rezultat stresa tokom studiranja

Stres utiče na fizičko, mentalno, emocionalno i energetsko stanje osobe.

"Ukoliko je studiranje izvor stresa, osoba može patiti od nepravilnog disanja, poremećaja digestivnog sistema, otežanog varenja, nesanice, vrtoglavice. Zatim, može imati problema sa ishranom, pad imuniteta i hroničan bol u grudima. Stres se može ogledati u nedostatku koncentracije, problemima sa pamćenjem i slabom fokusu na zadatke. Osim toga, neki od simptoma mogu biti i uznemirenost, strepnja, pesimizam".

Kako ti simptomi utiču na svakodnevno funkcionisanje?

Krivokapić naglašava da stres definitivno utiče na svakodnevno funkcionisanje osobe, pogotovo ukoliko je hroničan.

"Dakle, reakcije koje smo pomenuli utiču nepovoljno na kvalitet života osobe, na njena postignuća, veze koje ostvaruje sa drugim ljudima, na donošenje odluka, planiranje i na fizičko i mentalno zdravlje".

Foto: Ilustracija, Pixabay 

Prevazilaženje straha od ispita

Da bi se prevazišao bilo koji strah (ili neprijatna emocija) važno je koristiti tehnike koje utiču na fiziološki, misaoni i ponašajni nivo čovjekovog funkcionisanja.

"To znači da bi bilo dobro da se osoba u fizičkom smislu opusti, pomoću npr. tehnika disanja ili mišićne relaksacije. Zatim, da preispita način razmišljanja i da uvjerenja koja joj ne služe zamijeni korisnijim uvjerenjima, kao i da se na najbolji mogući način pripremi za ispit, odnosno uči, vježba, i slično".

Balans između održavanja dobrog prosjeka i društvenog života

Da bi se postigao balans između postignuća na fakultetu i društvenog života najvažnije je dobra organizacija i adekvatno postavljanje prioriteta. Dakle, bitno je planirati svoje aktivnosti i vrijeme u skladu sa postavljenim ciljevima.

"Vrlo korisno može biti planiranje vremena na nedjeljnom i mjesečnom nivou. To predstavlja i priliku da se razvija disciplina, koja je neodvojiva od ljubavi prema sebi koja je temelj za zdrav i funkcionalan život. Osim toga, jako je važno kakav odnos studenti imaju prema neuspjehu. Jer, neuspjesi su sastavni dio života svakog čovjeka. I bilo bi dobro da ih posmatramo kao nešto što je normalno i iz njih probamo nešto novo naučiti, što bi nam moglo u budućnosti služiti, a ne donositi negativne zaključke o sebi, što mnogi mladi ljudi, nažalost, rade", zaključila je psihološkinja Milica Krivokapić.

Priredila: Teodora Đinović