Pod uslovom da se konzumiraju u umjerenim količinama, i bijelo vino i crveno vino donose niz zdravstvenih dobrobiti. Ali koje je zdravije?

Foto: Ilustracija/ Pixabay.com

Postoji nekoliko jednostavnih pravila koja treba zapamtiti. Bijelo vino treba kombinovati sa bijelim mesom poput piletine, ćuretine i ribe, a crveno vino treba piti uz crveno meso poput govedine i svinjetine.

Ako se uz jelo slažu oba vina, bijelo vino treba da se posluži prije crvenog vina. Međutim, ovih dana mnogi ljudi pristaju da prekrše ta pravila – bez obzira na to što jedu ili kakvo je okupljanje u pitanju, biraju vino koje odgovara njihovom ukusu, životnom stilu i osobnosti.

Umjerenost je ključna

Kako biste iskoristili naučno dokazane zdravstvene prednosti bijelog i crvenog vina, žene bi trebalo da popiju samo jedno piće dnevno, a muškarci do dva.

Ako ne pijete umjereno bijelo ili crveno vino, to može da poveća vaše šanse za zdravstvenim problemima povezanim sa pretjeranim konzumiranjem alkoholnih pića.
I bijelo i crveno vino prave se od grožđa: ono se gnječi kako bi se izvukao sok, koji se zatim fermentiše kako bi nastalo alkoholno piće koje svi vole.

Ono što pravi veliku razliku prilikom pravljenja vina jeste što proizvođači bijelog vina prije početka fermentacije soka dobijeg iz grožđa rade jednu stvar: skidaju kožicu grožđa.

Možda ste već od nekoga čuli ili negdje pročitali da se veliki dio korisnih sastojaka voća sa jestivom korom nalazi upravo u koži/kori voća.

Prema naučnicima, kožica grožđa ima visoku koncentraciju polifenola i flavonoida, jedinjenja koja se nalaze u biljkama i imaju antioksidativna svojstva. Polifenoli i flavonoidi sposobni su da neutrališu višak slobodnih radikala i tako da spriječe mnoge nepovoljne stvari povezane sa njima, od ubrzanog starenja kože do razvoja srčanih bolesti i raka.

Budući da se kožica bijelog grožđa uklanja prije procesa fermentacije, bijelo vino obično sadrži manje jedinjenja s antioksidativnim svojstvima. S druge strane, ljuska crvenog ili crnog grožđa uključena je u sok od grožđa koji fermentiše, zbog čega dobijeno crveno vino sadrži više polifenola i flavonoida.

Postoji još jedna nevjerovatna stvar u vezi sa fermentacijom kore crvenog ili crnog grožđa, a to je činjenica da je prisutan resveratrol – on je zapravo taj koji čini da crveno i crno grožđe imaju svoju boju.

Ono što je tako impresivno u vezi sa resveratrolom jeste da su brojna naučna istraživanja uvek iznova dokazala da on može da:

* uspori starenje, poboljša zdravlje creva, snizi krvni pritisak, smanjiti holesterol, odbrani organizam od bolesti srca,  štiti mozak od oštećenja, normalizuje šećer u krvi, ublaži bolove u zglobovima, ojača kosti, spriječiti gojaznost, kontroliše hronične upale,s manji rizik od raka

Inače, osim grožđa i crvenog vina, drugi uobičajeni izvori resveratrola su paradajz, borovnice, brusnice, pa čak i tamna čokolada.

To ne znači da bijelo vino nije dobro za vas. I bijelo vino i crveno vino zapravo su zapravo zdravo, ali ovo drugo sadrži više polifenola, flavonoida i resveratrola od prvog.