Izloženost zagađenom vazduhu može da poveća rizik od alergija, gojaznosti i dijabetesa, ali i da utiče na razvoj mozga novorođenčadi, pokazuje studija.
Foto: Ilustracija/ Pexels.com
Istraživači sa „Colorado Boulder University“ tvrde da postoji veza između zagađivača koji se udahnu, kao što su oni prouzrokovani saobraćajem, šumskim požarima i industrijom, i promjena u mikrobiološkom zdravlju odojčadi tokom prvih šest mjeseci života.
"Naša studija je dodatak rastućoj literaturi koja pokazuje da izloženost zagađenom vazduhu, čak i u tom uzrastu, može da promijeni crijevni mikrobiom, s važnim implikacijama na rast i razvoj“, rekla je autorka studije profesorka Tanja Alderete.
Rezultati studije, sprovedeni na uzorcima stolice 103 zdrave, prvenstveno dojene novorođenčadi, objavljeni su u časopisu „Gut Microbes“, a u njima se navodi da je odojče domaćin malim rezidentnim bakterijama pri rođenju. Tokom prve dvije do tri godine života, izloženost majčinoj hrani, čvrstoj hrani, antibioticima i drugim uticajima iz okoline oblikuje mikroorganizme koji će se zadržati.
Ti mikrobi i njihovi nusprodukti nastaju kada razgrađuju hranu ili hemikalije u crijevima i utiču na niz tjelesnih sistema koji oblikuju apetit, osjetljivost na insulin, imunitet, raspoloženje i rad mozga.
Iako su mnogi korisni, neki sastavi mikrobioma povezani su s Kronovom bolešću, astmom, dijabetesom tipa 2 i drugim hroničnim bolestima.
"Uopšteno, vidjeli smo da je izloženost zagađenju povezana sa upalnim profilom crijevnih mikroba, što može da doprinese nizu budućih štetnih zdravstvenih ishoda“, zaključila je Alderete.
KOMENTARI (0)