Ukoliko ne dođe do rebalansa budžeta, bez novca bi mogli ostati Fond zdravstva i zaposleni u zdravstvu, majke sa troje i više djece, nezaposleni, poslodavci koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom… i to sve samo do kraja godine, jer su izdaci za ovu godine veći za 191 milion eura, upozoravaju iz Ministarstva finansija.

Foto: arhiva, Kolektiv.me

Ono što je još veći problem je zaduženje koje je predviđeno rebalansom u iznosu od 350 miliona eura, a kako će taj novac obezbijediti, u Ministarsvu još uvijek ne znaju. Ne znaju ni po kojim kamatnim stopama, ali se već razgovara sa bankama domaćim i inostranim o kreditu i uslovima.

U MF za CdM kažu da Prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o budžetu za 2022. godinu, ukupni izdaci budžeta planirani su u iznosu od 2,69 milijardi eura, i veći su u odnosu na vazeći budžet za 191,33 miliona eura.

“Dodatna potrošnja prije svega je iskazana u okviru potreba uvećanog izdvajanja troškova mandatornog karaktera. Samim tim, ukoliko ne dođe do usvajanja Rebalansa, uvećane isplate prema Fondu zdravstva (38,6 miliona), Fondu PIO (36 miliona), zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 mil), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 mil), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije ( šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima ( jedan milion), a koje proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu, je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”, navode u resoru Aleksandra Damjanovića.

Shodno tome, napominju da su mišljenja da donosioci odluka u Skupštini Crne Gore svjesni navedenih okolnosti i da će donijeti odgovornu odluku koja će obezbijediti kontinuitet u pravovremenom izmirivanju svih obaveza Države prema građanima.

U Ministarstvu finansija, kažu da je taj resor preduzeo korake u cilju obezbjeđivanja finansiranja za 2022. godinu u skladu sa Prijedlogom rebalansa budžeta. Naime, kako dodaju, pomenutim dokumentom je predloženo dodatno zaduženje od 350 miliona eura, od kojih bi najmanje 100 miliona trebalo da bude vezano za obezbjeđenje depozita za finansiranje 2023. godine.

Resor Aleksandra Damjanovića je, kako kažu, pokrenuo intenzivnu komunikaciju sa domaćim i međunarodnim bankama kako bi prikupilo informacije o potencijalnom obimu i uslovima transakcija.

“U ovom trenutku je rano govoriti o uslovima zaduživanja, imajući u vidu globalna dešavanja kako politička tako i ekonomska, porast inflacije, kamatnih stopa, kao i aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori, koja u velikoj mjeri utiče na percepciju investitora i finansijera o našoj zemlji kao potencijalnom dužniku”, naglašavaju u MF.

Iz Damjanovićevog resora, nijesu odgovorili na pitanje da li je Crna Gora pred bankrotom kao ni da li ima interesovanja za crnogorskim obveznicama na međunarodnom tržištu.

Neminovno je da se Crna Gora ove godine zaduži, ali su uslovi za to nepovoljniji, jer su kamatne stope, prema ocjenama analitičara, skočile od 200 do 300 odsto u odnosu na prethodno zaduženje.