Popis stanovništa, koji bi trebalo da bude organizovan sljedeće godine, ukoliko bude prikupljao pitanja o identitetu, neće smanjiti, već povećati postojeće podjele u crnogorskom društvu, ocijenila je izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Juventas, Ivana Vujović.

Foto: PR Centar

Poslanici crnogorskog parlamenta završili su u utorak raspravu o Predlogu zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, a o tome bi trebalo da se izjasne naknadno. Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da bi realno bilo da bude održan u oktobru ili novembru naredne godine.

Vujović je za PR Centar rekla da ima dovoljno vremena da se popis stanovništva u potpunosti pripremi i odradi profesionalno.

Ona je kazala da je popis u Crnoj Gori neophodan i da nije dobro da bude odložen nakon 2023. godine.

“Vodeću ulogu ima MONSTAT, ali potrebna je i odgovarajuća politička stabilnost, što znači da u oktobru nemamo vanredne parlamentarne ili druge izbore“, kazala je Vujović.

Ona je napomenula da je MONSTAT institucija u kojoj rade profesionalci koji ne bi trebalo da dozvole na bilo koji način da se njihov rad i kredibilitet dovode u pitanje.

Vujović je istakla da vjeruje da politička stabilnost za održavanje popisa trenutno postoji, u smislu da postoji zdrava institucija koje treba da ga sprovede.

Odgovarajući na pitanje da li se popis zbog pitanja o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti doživljava kao političko, a ne statističko pitanje, ona je kazala da se „nažalost“ više doživljava kao političko pitanje.

“Zašto je ovo političko, a ne statističko pitanje, odgovor leži u načinu na koji funkcionišu političke partije u Crnoj Gori i kako na osnovu tih nacionalnih podjela kreiraju svoje biračko tijelo i stabilnost unutar svog biračkog tijela“, smatra Vujović.

To je, kako je istakla, „najjeftiniji način da se izbore za podršku, jer će ljudima manipulativno objasniti da će im, ukoliko se identifikuju na određeni način biti obezbijeđeni bolji uslovi za zapošljavanje, napredovanje…“

Vujović je istakla da je popisom važno da se dobiju različiti demografski podaci koji će se koristiti u procjeni efekta ranijih i kreiranje novih državnih politika.

“Umjesto da se govori o tome koji su još podaci potrebni, a nismo ih obuhvatili Zakonom o popisu, vrijeme se troši na pitanja koja bi mogla da kompromituju cijeli proces, pogotovo kada uzmemo u obzir interesovanja drugih zemalja za popis stanovništva u Crnoj Gori“, rekla je Vujović.

Mišljenja je da nakon popisa, koji uključuje pitanja o nacionalnom i vjerskom izjašnjavanju, postojeće tenzije i podjele u Crnoj Gori neće prestati.

“Kada je u pitanju etnička pripadnost, vjeroispovijest i maternji jezik, nije toliko važno koje ćemo podatke dobiti popisom, vjerovatno će biti slični onima koje smo dobili prije više od deset godina. Očekivanje velikih promjena u ovom segmentu i bilo kakvih posljedica rezultata popisa u odnosu na ova tri pitanja na bilo koju politiku, zakon, apsolutna je apsurdna“, ocijenila je Vujović.

Prema njenim riječima, vjerska i nacionalna pitanja su prema međunarodnim standardima neobavezna i svaka zemlja sama pravi izbor da li će prikupljati te podatke putem popisa ili ne.

“Kako ta pitanja utiču na kvalitet prikupljanja drugih podatka onda je preporuka da se ona prikupljaju na alternativan način, kojih ima i više nego dovoljno“, pojasnila je Vujović.

Ona je mišljenja da poslanici treba da podrže amandman Socijaldemokarta na Predlog zakona o popisu stanovništva.

“Treba izostaviti vjerska i nacionalna pitanja iz popisa i relaksirati čitav proces prikupljanja ostalih podataka koji su nam potrebni“, kazala je Vujović i dodala da treba i međunarodni eksperti da se uključe u praćenje pripreme popisa i prikupljanja podataka, kako bi dodatno osigurali kvalitet podataka.

“U prošlom popisu veoma značajnu ulogu je imao EUROSTAT i treba istaći da je isti ocijenjen kao uspješno sproveden“, podsjetila je Vujović.