Cvekla, kakao maslac, bademovo brašno, urme, kokosovo ulje... Sve to spojeno u jedno zvuči vam kao nespojiva kombinacija?
Ustupljena fotografija; Foto: Danilo Novović
Možda zvuči, ali nije baš tako.
Svi ti sastojci sjedinjeni zajedno, donose vrhunsku poslasticu, koja je uz to i zdrava, pa nemate grižu savjest da ste tog dana pojeli previše slatkog.
To najbolje zna Adrijana Basta, koja je sasvim slučajno počela da se bavi pripremom sirovih poslastica, koje rado jede i njena ćerka.
Za sve je „krivo“ majčinstvo.
„Majčinstvo je promijenilo dosta toga u mom životu, pa tako i izbor namirnica. Kada je moja ćerka napunila godinu dana, a slatkiši došli na red, htjela sam da izbjegnem kupovinu proizvoda sa rafinisanim šećerom i raznim aditivima. Tako sam i krenula sa pripremom sirovih kolača koje ona sada, pored toga što voli da ih jede, još više voli da priprema. Priprema kolača nam je uvijek bila igra, a bila je i inspiracija za knjigu recepata koju privodim kraju i koja ću vrlo brzo predstaviti“, ističe Adrijana na početku razgovora za Kolektiv.me.
Ustupljena fotografija; Foto: Adrijana Basta (@rocoto_cake)
A koliko je ovakve poslastice teško pripremati?
Kako nam otkriva naša sagovornica, nije teško.
Ipak, sama činjenica da radi sa sirovim proizvodima, zahtijeva strpljenje. Naglašava da kada radi po narudžbi, vrijeme izrade se znatno povećava – koristi samo proizvode iz organske proizvodnje, jer, dodaje, zaista utiču na sami ukus, a kvalitet je neupitan.
Sjeća se da joj je jedan od prvih izazova bio da pripremi tortu, na kojoj je kao dekoracija trebalo da bude hobotnica.
„Kada sam počela sa prodajom sirovih kolača, jedna od prvih porudžbina je bila torta na kojoj je kao dekoracija trebalo da bude hobotnica. Prihvatila sam tu porudžbinu kao izazov, jer je za dekoraciju sirovih torti sužen izbor namirnica i bilo mi je zanimljivo da smislim od čega bi bila hobotnica. Odlučila sam se za orahe, urme, kakao i prelila čokoladom. Kao što sam već rekla, ukoliko od ovih sastojaka pravite bombice sami recept nema neku težinu, ali ukoliko hoćete da napravite pipak hobotnice, vjerujte mi, utrošićete dosta vremena“.
Ustupljena fotografija; Foto: Adrijana Basta
Od sastojaka koje koristi, tu su obično, bademovo brašno, kakao, orasi, kokosovo ulje, kokosov sirup kao zaslađivač, kakao maslac i slično.
Ovi i slični sastojci su, naglašava, bez vještačkih aditiva i hemikalija, a istražianja su pokazala da imaju niži glikemijski indeks od drugih zaslađivača.
“Dajem prednost organskim proizvodima. To su, između ostalih, nerafinisano kokosovo ulje, bademovo brašno, kakao maslac, kakao, orasi… a od zaslađivača koristim kokosov sirup za koji su rezultati istraživanja pokazali da ima niži glikemijski indeks od drugih zaslađivača (šećera, meda, agave itd.) O prednostima organskih proizvoda može dosta da se priča, ali neosporno najveća prednost koju ovakva hrana ima je odsustvo vještačkih aditiva i hemikalija”, naglašava Adrijana za Kolektiv.me.
A u eri brze hrane, koliko su naši sugrađani zainteresovani za sirove i zdrave poslastice?
Naša sagovornica kaže da interesovanja ima, ali da su predrasude i dalje prisutne.
Ipak, naglašava, smatra da se na neki način iza svega krije zavisnost od šećera, gdje su nam “nepca ili bolje reći mozak, navikli na slatkiš sa rafinisanim šećerom”.
Ali, kada se pomene sirova čokoladna torta, tu su drugačije reakcije.
“Interesovanje postoji, i dosta ljudi nije probalo ovako nešto samo zato što nisu imali priliku. Neki ne žele da probaju iz predrasude "previše je to zdravo za mene". Ipak, mislim da se iza toga krije zavisnost o šećeru, jer su nam nepca ili bolje reći mozak, navikli na slatkiš sa rafinisanim šećerom. Zato nam, ovi zdravi, nisu dovoljno slatki. Možda je to razlog što je najtraženija sirova čokoladna torta, jer nam već riječ čokolada podiže nivo dopamine”.
Ustupljena fotografija; Foto: Adrijana Basta
Adrijana je, od malih nogu usmjeravala svoju ćerku ka tome da shvati značaj zdrave ishrane, ali bez pretjerivanja.
Tako djevojčica danas voli da provodi vrijeme u kuhinji sa svojom majkom, pripremajući poslastice i spajajući nespojive ukuse.
Upravo je kroz odnos sa njom, riješila da pokrene nesvakidašnji kurs – radionicu kuvanja, koja je posvećena najmlađima, i to uzrasta od šest do 10 godina.
“Tog dana je moja petogodišnja ćerka ugasila crtani film koji je gledala, i došla u kuhinju da učestvuje u pripremi ručka. Znam da voli da je u kuhinji i nije prvi put da se to dešava, ali činjenica da je dala prednost kuvanju umjesto crtanom filmu je ugrijalo moje srce, u ovoj prilično hladnoj digitalnoj eri. Poželjela sam da kroz kuvanje tako nešto pružim i drugoj djeci”, objašnjava naša sagovornica.
Tako će djeca kroz kuvanje i igru naučiti da se kreativno izražavaju, i steknu zdrave navike.
Voljela bi, naglašava Adrijana, da mališani kroz kurs iskuse radost stvaranja kroz pripremu ukusnih zdravih slatkiša.
Među receptima će se uvijek naći i neki manje zdrav kolač u znak ne pretjerivanja, jer, kako kaže, nijedna krajnost neće donijeti ništa dobro.
“Moja ćerka nekad jede kuvanu rižu sa medom i maslinama. Zvuči grozno, zar ne? Ja to ne bih pojela. Ali ona to voli! Sa njom sam naučila da više poštujem tuđe mišljenje, i shvatila sam da je to jedna vrsta kreativnog izražavanja. Ne postoje pravila i ispravne kombinacije namirnica, jer je svako tijelo priča za sebe. To je kao kada djecu počnu da bojaju bojanke pa im kažu da ne smiju da pređu liniju. Zašto da ne?! Nekad treba baš tu liniju preći da bi bolje upoznali sebe. Kroz kurs bih voljela da djeca iskuse radost stvaranja kroz pripremu ukusnih zdravih slatkiša. I da ne zaboravim, uvijek će se među receptima naći neki manje zdrav kolač, u znak ne pretjerivanja! To je nešto što sam naučila kao majka. Nijedna krajnost neće donijeti ništa dobro”.
Ustupljena fotografija; Foto: Adrijana Basta
A da je bitno da djeca od malih nogu već znaju da sve što je zdravo, a uključuje voće i povrće, može biti itekako ukusno, ističe i naša sagovornica.
Što se prije počnu sa takvim navikama, to bolje, jer mi odrasli smo ogledalo onoga u šta naša djeca sjutra odrastu.
“Što se prije počne sa stvaranjem navika, to bolje. Najbolje je početi tako što ćemo paziti šta kupujemo, jer djeca pamte ambalažu. Naše navike su bitne, jer smo mi odrasli njihovi uzori. Nije ništa strašno ukoliko mislite da niste počeli na vrijeme, uvijek možete unijeti promjene u vaš i život vaše djece”, zaključila je Adrijana Basta za Kolektiv.me.
KOMENTARI (0)