“Smijeh je najbolji lijek”, krilatica je s kojom je Indijac Madan Kataira 1998. utemeljio Svjetski dan smijeha koji se slavi dva puta godišnje, 10. januara i 2. maja, i dokazao da je smijeh najbolji lijek protiv mnogih bolesti, prvenstveno protiv stresa koji je u savremenom načinu života u svakodnevnom porastu.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Ako je organizam pod stresom povećava se nivo kortizola i adrenalina, što može izazvati povišenje krvnog pritiska i začepljenje arterija, a istraživanja pokazuju da smijeh izaziva posebne fiziološke promjene koje pomažu organizmu.

Tako zvonki smijeh povećava stvaranje limfocita i aktivnost ćelija koje ubijaju tumorske ćelije. Smijanjem se povećava nivo gama-interferona, proteina aktivnog u borbi protiv bilo koje bolesti.

Smijeh je lijek jer dovodi kiseonik u krvni sistem i podstiče lučenje endorfina (proteina koji se sastoji od 31 aminokisjeline), pa može da promijeni hemiju mozga na bolje.

Takođe je otkriveno da je potrošnja energije u nekoliko minuta smijeha jednaka količini potrošene energije nakon 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu. Kad se smijemo radi nam 15 mišića lica.

Istraživanja pokazuju da se u odrasloj dobi smijemo oko 17 puta dnevno, a najmlađi to čine oko 300 puta dnevno. Žene se češće smiju muškarcima, nego muškarci ženama.

Dokazano je da su se ljudi nekad smijali u prosjeku 18 minuta dnevno, a danas je to svedeno na tek šest minuta.

Ako uzmemo u obzir da je, po nekim istraživanjima, 70 odsto oboljenja vezano za stres koji je u svakodnevnom porastu, ljudi bi trebalo da se trude da se svakoga dana smiju koji minut duže.

Smijeh je, osim čovjeku, svojstven i drugim sisarima – delfinima, psima, konjima…

Ljekovitost smijeha poznata je od davnina čemu svjedoče i brojna literalna i pozorišna djela, filmovi i brojne druge manifestacije kojima je cilj nasmijati ljude, da bar na neko vrijeme zaborave brige.