Tijelo uginulog kita dugog 17 metara i teškog skoro 55 tona primijećen je na Havajima još prošle nedelje, ali ga je more tek za vikend izbacilo na plažu.

Foto: YouTube screenshot/Maui Now

Naučnici koji su obavili obdukciju utvrdili su da je ovaj sisar uginuo jer je pojeo velike količine ribarskih zamki, ribarskih mreža, plastičnih kesa i drugog morskog otpada, rekli su naučnici u četvrtak.

Tijelo životinje dugačke 17 metara, teške 54.431 kilogram, prvi put je primijećeno na grebenu kod Kauaija u petak. Plima ga je donijela na obalu još u subotu, prije šest dana.

Kristi Vest, direktorka Zdravstvene laboratorije Univerziteta na Havajima, rekla je da je u crijevnom traktu kita bilo dovoljno stranih predmeta da blokiraju hranu.

„Prisustvo nesvarene ribe i lignji daje dodatne dokaze", rekla je ona u saopštenju za štampu Havajskog odeljenja za zemljište i prirodne resurse.

Kitov stomak je sadržao šest zamki, sedam vrsta ribarskih mreža, dvije vrste plastičnih kesa, zaštitnik od svjetlosti, konopac i plovak od mreže. Istraživači su takođe pronašli kosti lignje, riblji skelet i ostatke drugog plijena u kitovom stomaku.

To je prvi poznati slučaj da je kit u vodama Havaja progutao odbačenu ribolovačku opremu, rekao je Vest.

Kitov stomak je bio toliko veliki da Vestov tim nije bio u stanju da ga u potpunosti ispita. Sumnjaju da je bilo još materijala koji nisu mogli da izvade.

Istraživači nisu našli ništa loše u drugim organima koje su pregledali. Sakupili su uzorke za skrining na bolest i sproveli druge naknadne testove.

Kitovi putuju hiljadama milja u okeanu, tako da nije jasno odakle su pronađeni ostaci.

Naučnici kažu da se svake godine na Zemlji proizvodi više od 35 miliona tona plastičnog otpada, a oko četvrtine toga završi u morima.

Morski otpaci štete brojnim vrstama.

Morske ptice mogu da progutaju čak 8 procenata svoje tjelesne težine u plastici. Ugrožene havajske foke i zelene morske kornjače mogu da se uhvate u plastične mreže i uginu. Ajkule i drugi grabljivci jedu manje ribe koja se hrani mikroplastikom, što onda može ugroziti njihovo zdravlje.

Osim što jedu plastiku, veliki kitovi stradaju kada se zapetljaju u ribolovačku opremu ili druge konopce u okeanu. Otpad od plastike može naterati kitove da koriste više energije za plivanje i otežati im jelo, uzrokujući kod njih glad.