'Bilo je toliko neočekivano otkriće da nam je trebalo neko vrijeme kako bismo bili sigurni da je to zapravo mozak. Anatomija mozga u ovom fosilu ima velike implikacije na naše razumijevanje evolucije mozga kod riba'

Foto: YouTube screenshot/University of Michigen

Do ovog otkrića došlo je nakon skeniranja lobanje fosilizirane ribe stare 319 miliona godina, a stručnjaci smatraju kako bi se moglo raditi o najstarijem primjeru dobro očuvanog mozga kičmenjaka, što baca novo svjetlo na ranu evoluciju riba koštunjača, stoji u studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Nature.

Fosil lobanje izumrle vrste Coccocephalus wildi istraživači su pronašli u rudniku ugljena u Engleskoj prije više od jednog vijeka. Taj fosil je jedini poznati primjerak riblje vrste pa su se britanski i američki naučnici udružili kako bi saznali više o njoj.

Naučnici sa Univerziteta Michigan u SAD-u i Univerziteta Birmingham u Velikoj Britaniji koristili su se nedestruktivnom tehnikom snimanja - kompjuterizovanom tomografijom (CT). Željeli su zaviriti u lobanju i pregledati strukturu njene unutrašnjosti. Ono što su ugledali na ekranu iznenadilo je, kažu i njih same. CT snimak je pokazao 'neidentifikovanu mrlju' za koju su zaključili da je mozak.

Na 3D snimku jasno se vidjela definisana struktura sa djelovima koji se nalaze u mozgu kičmenjaka.

- Ovo je tako uzbudljivo i neočekivano otkriće. Nismo mislili da je unutra mozak kad smo odlučili proučavati lobanju - rekla je koautorica studije Sam Giles, paleontološkinja za kičmenjake i viša naučna saradnica na Univerzitetu u Birminghamu.

- Bilo je toliko neočekivano otkriće da nam je trebalo neko vrijeme kako bismo bili sigurni da je to zapravo mozak. Anatomija mozga u ovom fosilu ima velike implikacije na naše razumijevanje evolucije mozga kod riba - dodala je.

Paleontološkinja kaže kako je Coccocephalus wildi plivala u estuariju (riječno ušće oblikovano poput lijevka), a hranila se malim vodenim životinjama i vodenim kukcima.

- Mozgovi živih žaroperajih riba pokazuju strukturne djelove koji se ne vide kod drugih kičmenjaka, ponajviše prednji mozak koji se sastoji od neuralnog tkiva koje se savija prema van. Kod drugih kičmenjaka ovo nervno tkivo se savija prema unutra. C. wildi nema ovu karakterističnu značajku zračoperajih riba, s konfiguracijom dijela njenog prednjeg mozga koji se naziva 'telencephalon' što više liči drugim kičmenjacima, poput vodozemaca, ptica, gmazova i sisavaca - pojasnili su istraživači u studiji.

- Ovo nam otkriva da se konfiguracija telencefalona viđena kod živih žaroperajih riba pojavila mnogo kasnije nego što se mislilo - pojasnio je glavni autor studije Rodrigo Tinoco Figueroa iz Paleontološkog muzeja Univerziteta u Michiganu.

- Naše znanje o evoluciji mozga kičmenjaka uglavnom je ograničeno na ono što znamo o živim vrstama, ali ovaj fosil nam pomaže upotpuniti važne praznine u znanju koje se dobija samo iz izuzetnih fosila poput ovog - dodao je.

Kaže kako, za razliku od tvrdih kostiju i zuba, naučnici rijetko pronalaze moždano tkivo, koje je mekano, sačuvano u fosilima. Međutim, mozak C. wildi bio je veoma dobro očuvan. 

- Iako postoje pronađeni mozgovi bezkičmenjaka stari i do 500 miliona godina, svi su spljošteni. Ovaj mozak je najstariji trodimenzionalni fosilni mozak od svega što poznajemo - kaže Sam Giles.

Lobanju su pronašli u slojevima steatita. Smatraju da je niska koncentracija kiseonika, brzo zakopavanje sitnozrnatim sedimentom te vrlo kompaktna zaštitna moždana ovojnica igrali ključnu ulogu u očuvanju mozga ove ribe.

- Moždana ovojnica stvorila je hemijsko mikrookruženje oko zatvorenog mozga što je pomoglo da se njegovo meko tkivo zamijeni gustim mineralom - pojasnio je Rodrigo Tinoco Figueroa.

- Sljedeći su koraci tačno utvrditi kako se tako delikatni djelovi poput mozga mogu sačuvati stotinama miliona godina i potražiti više fosila koji, takođe, imaju očuvani mozak - zaključila je Sam Giles, a prenosi CNN.