Ljetnje računanje vremena 2023. godine počinje u nedelju 26. marta, kada ćemo spavati sat vremena kraće.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Pomjeranje sata u Srbiji, kao i u većini zemalja Evrope, dešava se dva puta - posljednjeg vikenda u martu prelazimo na ljetnje računanje vremena, dok posljednjeg vikenda u oktobru počinje zimsko računanje vremena.

Ljetnje računanje vremena 2023. godine počinje u nedjelju, 26. marta. Tada ćemo, u noći između subote, 25. marta, i nedjelje, 26. marta, kazaljke pomjeriti za jedan sat unapred, dakle sa 2 na 3 sata. Te noći ćemo spavati sat vremena manje, ali će dan biti duži.

Saglasnost o predlogu Evropske komisije da se ukine sezonsko pomeranje sata posljednje nedelje u martu, odnosno u oktobru, još nije postignuta. Predlog je 2019. godine podržao Evropski parlament, ali članice ga još nisu usvojile.

U više navrata polemisalo se i o tome na koji način pomjeranje sata utiče na naš organizam, a Slobodan Bubnjević iz Instituta za fiziku i urednik portala "Nauka kroz priče" jednom prilikom je istakao da su određeni problemi kod dIJela populacije neizbježni.

"Kada prosto pogledate prirodu, organizmi imaju način da prate svoj dnevni sat. Kada im pomjerite taj sat nastanu izvjesni problemi. Pokazalo se zapravo da tog vikenda kada se pomera vrijeme dolazi do povećanog stresa i više se poziva hitna pomoć. Izvjestan broj eksperata je ukazivao na to da ako dobar deo godine živite u mraku, posebno mlađa populacija kojoj treba D vitamin, imate veći pritisak na organizam tokom cele godine nego što ste izloženi stresu taj jedan vikend kada vam je teško da ustanete ili malo duže spavate. To je klasično pitanje procjene rizika, šta je veći problem, da imate tu vrstu stresa ili ne. Neke stvari dominantno zavise od delatnosti kojom se neko bavi. LJudi koji se bave poljoprivredom, a vezani su za stočarstvo, osjećaju posljedice jer se životinje teže adaptiraju na tu promjenu u tom vikendu, to im menja neke ritmove u ekonomiji. Oni su više zagovarali da dođe do ovih promjena. S druge strane u savremenom načinu života ljudi su podsjećali na sljedeću činjenicu - da ako nemamo ukazno vrijeme leti, gubićemo sat vremena svjetlosti, a ne trošimo energiju na hlađenje zato što je ujutro temperatura vrlo visoka. U tom smislu ukazno vrijeme dovodi do izvesnih ušteda", rekao je Bubnjević prošle godine u emisiji "Uranak" na K1 televiziji.