„Jednog sam dana pročitao knjigu i cijeli mi se život promijenio.” –Orhan Pamuk.

Foto: Ustupljena fotografija, Privatna arhiva

U današnje vrijeme sve je više omladine koja, nažalost, izbjegava čitanje i koja “spas” vidi u filmovima.

U razgovoru za Kolektiv.me, prof. dr Sofija Kalezić nam je otkrila da mladi danas rijetko idu u svijet knjige i mašte.

“Mladi generalno slabo čitaju, osim ako nisu u pitanju knjige koje ih iz konkretnih razloga interesuju, bilo da su stručne ili beletrističke, koje im neko preporuči”, navela je Kalezić na početku razgovora.

Prema njenim riječima, pisana riječ gubi trku u sve globalizovanijem svijetu.

Foto: Ilustracija, Pixabay

“Mladi slušaju muziku, gledaju filmove, trejlere, različite emisije na Ju Tjubu i televizijskim programima, mnogo rjeđe radio emisije, idu u bioskop, imaju raznovrsne vidove provođenja zajedničkog i individualnog vremena, u kojem za književnost ostaje sve manje mjesta. Čak i kada pročitaju književno djelo, ostaje upitno koliko su ga razumjeli na pravilan način i koliko su u stanju da njegove vrijednosti i poruke prenesu ostaloj čitalačkoj publici.”

Razlog za to, kako navodi, je u tome što “U Crnoj Gori žive u sredini u kojoj je mnogo više pravih ili potencijalnih pisaca, čija umjetnička vrijednost još uvijek nije potvrđena, nego pažljivih, revnosnih i teorijski potkovanih čitalaca.”

Zato se, u sve većoj mjeri odlučuju na gledanje filma, umjesto čitanje knjige, jer, kako profesorica Kalezić navodi, “ima vrlo malo ljudi koji će u izboru lakšeg ili težeg puta - odabrati onaj teži, ali vredniji i ljepši. Ima uspjelih i vrlo popularnih filmova, ali rijetko onih u kojima su dočarani svi prizori književnog djela jer scenaristi najčešće biraju samo one koji će u gledaocima probuditi najveću doživljajnost, a režiser pravi kasting glumaca koji će karaktere i ideje odabranog romana, novele, pripovijetke ili drame najbolje prenijeti na platno. Neko je duhovito rekao da ekranizacija romana predstavlja čin u kojem od bika pokušavamo da napravimo supu u kockama.”

U svemu tome veliki uticaj imaju i društvene mreže. Ne samo mladi, već i mnogi stariji, zamijenili su čitanje za “surfovanje internetom”.

Ipak, društvene mreže, kako Kalezić navodi, mogu da budu i od koristi ako ih koristimo na pravi način.

“Mediji i društvene mreže i pomažu i odmažu formiranju navike čitanja. Pomažu na takav način što reklamiraju mnoge vrijedne knjige, pišući u kratkim crtama o njihovom sižeu, a odmažu time što nas obasipaju brojnim drugim sadržajima, čineći da smo preopterećeni i pod stalnom opasnošću od informacionog šoka”, objasnila je profesorica Kalezić.

A, kakva to literatura zanima današnju omladinu?

Mlade, prema riječima sagovornice Kolektiva, najviše interesuje beletristička literatura, zavisno od njihovih afiniteta i ukusa – neko voli ljubavne, psihološke, društvene romane, drugi one s krimi zapletom, ženski čitaoci često preferiraju tzv. žensko pismo.

“Ono im je blisko jer govori o njihovim životnim iskustvima ili dilemama. Danas zaista postoji ogromna ponuda i domaće i strane, odnosno prevedene literature u knjižarama, na sajmovima knjiga, reklamama različitih portala i nije lako naći ono što nekome najviše odgovara. Dobar naslov ili atraktivna ambalaža ne znači i sadržajnost, tj. kvalitet književnog djela”, navodi Kalezić.

Na pitanje koja su to djela naše i svjetske književnosti koje svaka mlada osoba treba da pročita, naša sagovornica nam je objasnila da svaka mlada osoba mora da pročita lektirne pisce kako bi izgrađivala čitalački ukus, što znači klasiku.

Foto: Ilustracija, Pixabay 

“Tu spadaju najvažniji autori po epohama, čija imena postoje u nastavnim programima, na čelu s realistima, kakve predstavljaju Balzak, Mopasan, Flober, Turgenjev, Čehov, Tolstoj, Šolohov, Solženjicin, Dostojevski, Nabokov i mnogi drugi. Ako čitamo dobitnike Nobelove nagrade, a od savremenijih autora dobitnike Bukerove ili nekih drugih nagrada – teško možemo pogriješiti, mada i tu se ukusi mogu razlikovati.”

Kada su u pitanju mladi i njihova povezanost sa knjigom, ono što bi im naša sagovornica poručila je da, kako kaže, da znaju da se čitalačke navike grade tokom vremena, kao i ljubav prema knjizi.

Foto: Ilustracija, Pixabay

“Voljena osoba može da vas ostavi, drugarica ili drug mogu da vas iznevjere, s roditeljima možete da se ne slažete i da ih smatrate napornim (a da ste pritom u pravu), ljubavnik/ ljubavnica mogu da prestanu da vas smatraju atraktivnim i privlačnim, ali dobre knjige koje ste pročitali – do kraja života ostaće u vama kao vaši najvjerniji prijatelji”, kratka je, a značajna poruka profesorice Kalezić svim mladim ljudima.

Možemo reći da gdje god da odemo, knjige će ići sa nama.

“Kud god da krenete, makar i mijenjali sredine, one će ići s vama jer kako su stari Latini rekli (što su naslijedili od starih Grka) – Omnia mea mecum porto (Sve svoje sa sobom nosim)”, zaključila je prof. dr Sofija Kalezić za Kolektiv.me.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Almina MUKOVIĆ

⇒ ⇒ Ovaj tekst je finansiran kroz Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, a koji realizuje Ministarstvo kulture i medija;