Iako se o sreći često piše, ona je još uvijek jedan od najvećih psiholoških fenomena, a to pokazuju i dalje aktivne studije koje se njom bave.

Foto: Ilustracija/ Unsplash.com

Koliko tu ima istine i može li se sreća mjeriti pokazuje i posljednje 11. izvještaj o svjetskoj sreći.

Prema posljednjim podacima Svjetskog izvještaja o sreći, na tron zemalja u kojima su ljudi najsrećniji ponovo su zasjele zemlje Sjeverne Europe, konkretno Finska, Danska, i Island.

Globalna sreća se istraživala unutar šest kategorija. Među njima su socijalni i društveni faktori, nivo pojedinačne slobode te visina životnog standarda. Tako se i na svjetskom nivou stvorio konsenzus da se sreća može mjeriti i prema standardu života države.

Kako izgleda sreća kad se uveća?

Na individualnom nivou definicija sreće se u modernim istraživanjima temelji na pozitivnoj psihologiji, mladoj grani psihologije koja proučava ljude s fokusom na optimizam, sreću i zadovoljstvo. Ova grana psihologije istražuje pozitivne aspekte kroz subjektivna iskustva, tj. koji su to faktori koji utiču na sreću kod pojedinaca i osjećaj blagostanja.

Foto: Ilustracija/ Unsplash.com

Jedna od poznatijih modernih definicija za sreću, koju stručnjaci često navode u svojim radovima, pripada socijalnoj psihološkinji Sonji Lyubomirsky. Ona sreću definiše kao osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva u životu, koji proizlazi iz postizanja ciljeva i doživljavanja pozitivnih emocija.

Može li se naučiti kako biti srećniji?

Različite okolnosti i karakteristike mogu uticati na osjećaj sreće - od godina, pola, fizičkog i mentalnog zdravlja pa sve do odnosa s okolinom i standarda života. Iako je uvreženo mišljenje da su razlozi za sreću često samo individualni, djelimično se može i naučiti razmišljati kako biti srećniji te posljedično dovesti do toga da se čovjek zaista osjeća srećnije.

Naime, postoje parametri koji mogu odrediti prepoznatljive navike ljudi koji su srećniji od drugih, a to posljedično utiče i na njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Prema istraživanjima, ljudi koji su srećni imaju jasne navike koje ih razlikuju od drugih.

Pozitivni su, zahvalni i svjesni okoline

Naime, istraživanja s američkih univerziteta otkrila su da ljudi koji su skloniji pozitivnom razmišljanju imaju manju nivo stresa i više samopouzdanja. Takođe, takvi ljudi su manje podložni depresiji.

Foto: Ilustracija/ Unsplash.com

Srećniji ljudi usredređuju se i na pozitivne strane života, što rezultira time da su zahvalniji i optimističniji. Optimizam posljedično povećava i osjećaj kontrole nad životom, dok osjećaj zahvalnosti pomaže pri fokusiranju na pozitivne aspekte života te povećavanju zadovoljstva.

Iako srećni ljudi nisu uvijek optimistični i pozitivni, oni se češće fokusiraju na to da pridaju pažnju na pozitivne aspekte života. To im ujedno daje osjećaj upornosti i snagu koju mogu aktivirati u određenim situacijama.

To nipošto ne znači da nemaju negativne situacije ili ih negiraju. Upravo suprotno, suočavaju se s njima i pokušavaju pronaći rješenje tako što se nose s nametnutim izazovima. Takvi ljudi često su opisivani kao ambiciozni i dosljedni svojim ciljevima jer se spremno suočavaju s poteškoćama.

Stvaraju čvrste veze i prijateljstva

Srećniji ljudi imaju i izgrađen društveni život, koji igra važnu ulogu u osjećaju pripadnosti. Ljudi koji provode vrijeme s prijateljima i porodicom često su i srećniji, pokazalo se prema istraživanjima stručnjaka. Dakle, društvene veze pružaju stabilnost i emocionalnu podršku te pomažu u suočavanju s izazovima života.

Ljudi i društvene interakcije povećavaju osjećaj pripadnosti te su istraživanja pokazala da ljudi s većim društvima imaju bolje zdravlje i žive duže te se naposlijetku osjećaju srećnije. Naravno, kvaliteta odnosa s ljudima je takođe bitna, stoga odnosi koji su podržavajući i čvrsti uglavnom rezultiraju i boljim mentalnim zdravljem te osjećajem bezbrižnosti.

Vježbaju i brinu se o svom mentalnom zdravlju

U velikom dijelu svijeta, bilježi se porast zdravstvenih problema koji su rezultat manjka fizičke aktivnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Europi čak 30 posto odraslih ne zadovoljava osnovnu razinu tjelesne aktivnosti, odnosno 150 minuta aerobne aktivnosti na nedjljnom nivou.

Suprotno ovim statistikama, ljudi koji pridaju važnost redovnoj fizičkoj aktivnosti ujedno su i srećniji, te se tako posljedično brinu o svom fizičkom i mentalnom zdravlju, pokazala su istraživanja.