Snimak teške saobraćajne nesreće, koja se početkom septembra mjeseca dogodila na auto-putu Miloš Veliki u Srbiji, obišao je region.

Foto: YouTube screenshot/MediaBiro; Pixabay (kolaž)

Piše: Marija Bojović

Naime, u ovoj nesreći život je izgubila jedna osoba, a dvije su povrijeđene.

Do udesa je došlo prilikom sudara dva automobila, od kojih se jedno vozilo kretalo suprotnim smjerom na auto-putu.

Od siline udara, jedno vozilo se zapalilo, a snimak trenutka nesreće, završio je na društvenim mrežama.

Zbog čega se vozač našao u suprotnoj traci autoputa, utvrdiće istraga, ali jedno je sigurno, ovakva situacija se ne viđa često na saobraćajnicama poput pomenute.

A kako i na koji način, vozač može doći u situaciji da se nađe u suprotnom smjeru na auto-putu, gdje se razvijaju brzine veće od 100km/h?

Kako u razgovoru za naš portal objašnjava diplomirani inženjer saobraćaja Srećko Kljajić, vozač ne može nenamjerno napraviti grešku i uključiti se u pogrešan smjer na auto-putu.

„Definicija iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja za autoput glasi: autoput je javni put namijenjen isključivo za saobraćaj motornih vozila, sa ili bez priključnih vozila, sa fizički odvojenim kolovoznim trakama za saobraćaj iz suprotnih smjerova, sa najmanje dvije saobraćajne trake po smjeru i jednom zaustavnom trakom za svaki smjer, bez ukrštanja u nivou sa drugim putevima i željezničkim ili tramvajskim prugama, sa potpunom kontrolom pristupa, na koji se može uključiti ili isključiti samo određenim i posebno izgrađenim javnim putem i kao takav je obilježen propisanim saobraćajnim znakom. Iz navedenog vidimo da vozač ne može nenamjerno napraviti grešku i uključiti se u pogrešan smjer na autoputu“, ističe Kljajić za portal Kolektiv.me.

Foto: MediaBiro, arhiva

On objašnjava da su na auto-putu kolovozne trake fizički odvojene, pa  i ne postoji mogućnost prelaska sa jedne kolovozne trake na drugu.

Takođe, navodi, na nekoliko mjesta postoje obezbijeđene veze između kolovoznih traka koje vozač može preći ako izađe iz vozila i uspije da ih ukloni.

Ipak, primjer vožnje u suprotnm smjeru, zabilježen je prošle godine i na našem putu Princeza Ksenija, srećom, bez tragičnih posljedica.

„Kako znam za podatak da se to ipak dogodilo na našem autoputu (nekoliko dana po otvaranju autoputa vozač je vozio suprotnom kolovoznom trakom na dužini od 6 kilometara, i naravno da je uhapšen na izlazu, ali po mene nije ga trebalo voditi u zatvor nego u psihijatrijsku kliniku), pokušaću da dam odgovor kako se to dogodilo. Na nekoliko mjesta postoje obezbijeđene veze između kolovoznih traka koje vozač može preći ako izađe iz vozila i uspije da ukloni obezbjeđenje (lanci sa katancima i razni oblici prepreka koji se zovu „nju džersi“). To vozač ne smije da uradi jer je na autoputu zabranjeno zaustavljanje i parkiranje, kao i kretanje pješaka. Vozač će se kretati na autoputu u pogrešnom smjeru ako se na kolovoznoj traci kojom se kreće, polukružno okrene ili se sa odmorišta vrati istom saobraćajnom trakom kojom je došao na odmorište. Ako se poštuju zakonske odredbe o zabrani polukružnog okretanja na autoputu i postavljeni saobraćajni znaci na odmorištima, do kretanja u pogrešnom smjeru neće doći“.

Da je vožnja u suprotnom smjeru auto-putem više nego opasna, suvišno je naglašavati.

Ipak, u slučaju da se nađete u baš takvoj situaciji, naš sagovornik objašnjava kako treba da reagujete.

Prije svega, vozač treba da uključi sva četiri pokazivača pravca i da pokuša da na najbezbjedniji način pređe u zaustavnu traku.

„Pretpostavljam da će dežurni radnici u komandnom centru autoputa (autoput je pokriven sa oko 600 kamera), dodati jer imaju mogućnost postavljanja iz komandnog centra saobraćajnog znaka zabrana saobraćaja u jednom smjeru, poslati ekipu da obezbijedi tu dionicu i da usmjeri vozilo u pravom smjeru. Ako se posle čekanja ne pojavi ekipa za obezbjeđenje, uz veliku pažnju kad ne bude vozila da mu dolaze u susret ili kada na toj dionici svi uspore, moguće je da vozač koji je vozio u suprotnom smjeru i sad je u zaustavnoj traci, napravi polukružno okretanje i nađe se u pravom smjeru“, objašnjava Kljajić za portal Kolektiv.me.

Dok se kreću auto-putem, vozači moraju prije svega da poštuju saobraćajnu signalizaciju, ali da obrate pažnju i na brojne druge detalje, kako zbog svoje, tako i zbog bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.

Foto: YouTube screenshot/MediaBiro

Prije svega, naglašava naš sagovornik, za kretanje po auto-putu vozači treba da koriste desnu saobraćajnu traku uz saobraćajnu traku za prinudno zaustavljanje, kao i da poštuju stalnu i privremenu signalizaciju.

Takođe, treba držati potrebno odstojanje između vozila.

„Vozači treba da izbjegavaju nagle pokrete (promjenu saobraćajne trake naglo kočenje i presijecanje puta vožne drugih vozila), osim u slučaju izbjegavanja neposredne opasnosti. Da drže potrebno odstojanje da ne dođe do nalijetanja vozila na vozilo ispred. U zimskim uslovima i uslovima smanjene vidljivosti, vozači treba da prilagode brzinu kretanja stanju kolovoza, vidljivosti i svojim psihofizičkim sposobnostima. Da koriste pokazivače pravca kako bi obavijestili ostale vozače o svojoj namjeri, kao i da održavaju vozila u tehnički ispravnom stanju“.

Crna Gora je 2022. godine dobila svoje prve kilometre auto-puta, i to na dionici Smokovac – Mateševo, u dužini od 41,5 kilometara.

Tokom godinu dana, kako je ranije saopšteno iz Monteputa, tim dijelom puta je prošlo preko dva miliona vozila.

Ali, ono što je najvažnije, od otvaranja auto-puta zabilježeno je 50 saobraćajnih nezgoda, u kojima je povrijeđeno ukupno 12 lica, srećom, bez smrtnih ishoda.

„Ovdje bih pohvalio pozitivnu statistiku na relaciji između Podgorice i Kolašina. Do 13. jula 2022. godine se smatralo sasvim normalno da samo u kanjonu Morače pogine najmanje 5 lica godišnje. Svjedoci ste da za godinu dana od kad je otvoren autoput nije bilo saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima, kako na auto putu tako i na putu kroz kanjon Morače. Istovremeno na Grahovskom polju dogodilo se nekoliko teških saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima, u vrijeme obustave plovidbe trajekta Kamenari - Lepetane. Ovo poređenje navodim kao direktnu vezu između postojanja kvalitetne saobraćajne infrastrukture, i povećanja i smanjenja bezbjednosti saobraćaja. Ovo dokazuje da našim vozačima ne fali znanja, i da kad im se obezbijede adekvatni uslovi i bezbjednost se povećava. Ako se ovako stanje nastavi, treba razmisliti ima li mogućnosti da se ograničenje brzine poveća sa 100km/h na 130 km/h, što je najveća dozvoljena brzina kretanja po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja kod nas i u zemljama u okruženju“, zaključio je Kljajić za portal Kolektiv.me.