Naučna publikacija „Prilozi književnosti III“ autorke prof. dr Andrijane Nikolić, nastala je kao produkt dugogodišnjeg rada u oblasti analize književnih djela.

Foto: privatna arhiva

Od knjige „Eseji i prikazi“ (2014) u kojoj su naslovima obuhvaćeni stariji crnogorski pisci (Marko Car, Ćamil Sijarić, Nikola Lopičić, Mihajlo Gazivoda) do pisaca novije generacije, rad na književnim djelima tražio je potpunu posvećenost u smislu konstantnog usavršavanja u domenu književne teorije i istorije, estetike i filozofije književnosti.

Naime, „Prilozi književnosti I“ (2019), „Prilozi književnosti IIˮ (2021) i „Prilozi književnosti III“(2023) obuhvaćaju veoma širok dijapazon polivalentnih tema  kojima je predstavljena koherentna cjelina, kao namjera autorke da na primjerima iz gotovo svih južnoslovenskih književnost, a posebno crnogorske literature prikaže kontinuitet nastajanja i razvoja južnoslovenske svijesti, a sa druge strane da analitičkim, čvrsto argumentovanim analizama i postupcima ukaže na konstantnost južnoslovenskih uzajamnosti, ispreplitanja i posebnosti.

U svakoj od navedenih knjiga, autorka se ističe kao naučnica koja zastupa dosljednu tezu o neminovnosti kritičkog i analitičkog proučavanja književnosti, kako u savremenoj crnogorskoj književnoj nauci, tako i u sferama proučavanja književnosti u kontaktnim literaturama: hrvatskoj, srpskoj, bosanskohercegovačkoj, te u zapadnoevropskoj književnosti. 

Prof. dr Andrijana Nikolić istupa kao poznavalac savremenih književnih (svjetskih) stremljenja i jedna  je od danas značajnijih književnih istorika – preferirajući pluralni pristup i književnoteorijski model proučavanja - donoseći nova saznanja i rezultate u trajanju vremena sve do naših dana. Inovativnim perspektivama sagledavanja različitih tema autorka je ponudila nove mogućnosti recepcije narativnog entiteta i na kreativan način upotpunila sliku južnoslovenskog i novijeg crnogorskog književnog stvaranja uz vrijedne radove o djelima Milana Kundere i Džozefa Konrada.

Vješta u literarnom izrazu i lucidnoj sistematizaciji, te osobenom jezičko-stilskom maniru, prof. dr Andrijana Nikolić integriše građu svojih radova kroz sadržajne studije „Prilozi književnosti I, II, III“.

Radovi u sve tri publikacije prethodno su pojedinačno objavljivani u međunarodnim eminentnim časopisima i zbornicima radova iz oblasti književnosti. Svjesna da književnost ne poznaje granice, autorka Nikolić je godinama unazad čest gost na međunarodnim skupovima u regionu i šire gdje izlaže svoje radove uspostavljajući nove teorije i standarde.

Posebno je interesantna njena teorija o Andrićevih „5 s“(samoća, strahovi, slutnje,snovi, smrt) kojim je, kako ona navodi u svojim radovima, prožeto svako Andrićevo djelo. Izuzetan poznavalac Andrićevog djela i života, od 2018.godine uključena je u projekat međunarodnog karaktera „Andrić Initiative: Ivo Andrić u evropskom kontekstu“, koji je posvećen izučavanju manje i više poznatih činjenica Andrićevog stvaralaštva.

Foto: privatna arhiva

Pored Andrića, u njenim publikacijama izdvajaju se radovi o pjesništvu Skendera Kulenovića, pripovjednom stvaralačkom opusu Isaka Samokovlije, Miladina Joksimovića, dok je semantiku bijele boje komparativno analizirala u odabranim djelima Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića i Mihajla Lalića. Doprinos putopisu dat je kroz opservaciju putopisnih tekstova Marka Cara, Lazara Tomanovića i Milutina Đuričkovića. Interesantan je njen pristup temi kafkijanstva u djelu “Usta puna zemlje” Branimira Šćepanovića, analiza motiva smrti u odabranoj prozi Danila Kiša i u pjesništvu Rista Ratkovića, te analiza magijskog realizma u granicama semiosfere u romanu „Dokleanka“ sjajnog crnogorskog pisca novije generacije,  Dejana Vukovića. 

Nije zaobišla ni vrijeme šezdesetih godina prošloga vijeka koje je kroz prizmu perifernog kao izbora, obradila u romanu „Miris, zlato i tamjan“ hrvatskog književnika Slobodana Novaka.

Posebno se bavila „ženskim pismom“ kao autorka predgovora monografije „Antologija proznog stvaralaštva crnogorskih književnica“ koju je priredila prof. dr Sofija Kalezić. Svoj doprinos „ženskom rukopisu“ prof.dr Andrijana Nikolić dala je kroz analize proznog stvaralaštva Tatjane Tanje Zeković, Ljubice Katić, Nade Krivokapić i neponovljive Dubravke Ugrešić.

Vrijednost navedenih publikacija čine autorkini postupci izuzetnog književnoteorijskog ostvarenja koji se iščitavaju na visokoj teorijsk oknjiževnoj i estetskoj razini i koji se svode na bolje razumijevanje južnoslovenske književnosti s posebnim doprinosom ka osvjetljavanju djela crnogorskih pisaca za djecu od Vuka Minića, Radmile Knežević, Žarka Vučinića, Milutina Đuričkovića do Zorana Slobodana Obradovića i Aleksandra Obradovića. 

O autorki: 

Andrijana Nikolić je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zadru, odsjek Croatistika.

Magistrirala je na fakultetu Istočno Sarajevo sa prosječnom ocjenom 10,00, dok je doktorske studije završila na Filozofskom fakultetu Istočno Sarajevo, i to u oblasti književno - istorijskih nauka.

Učesnica je mnogih međunarodnih skupova i konferencija, a iza sebe ima objavljene brojne stručne i naučne radove.

Vanredna je profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, gdje predaje četiri predmeta iz oblasti južnoslovenske i svjetske književnosti.

Takođe, članica je Savjeta Agencije za elektronske medije Crne Gore.