Pravoslavni vjernici 20. januara slave Jovanjdan, jer se vjeruje da je tada Sveti Jovan Krstitelj na rijeci Jordanu krstio Isusa Hrista.

Foto: wikipedia

Naši preci su na taj dan izvodili razne rituale pokušavajući da saznaju šta ih čeka u budućnosti i moleći sveca da im pomogne u ostvarenju želja.

Oni koji vjeruju u čuda i žele da saznaju svoju sudbinu ne bi li na njoj poradili, imaju običaj da svake godine pred svetog Jovana slijede stari ritual. Naime, u noći između Bogojavljenja i Jovanjdana stari su nekada izvodili ritual sa jajetom koji bi im, vjerovali su, prorekao da li će dočekati naredni 20. januar.

Stavljali su, kaže predanje, u ponoć jedno jaje u posudu sa vodom. Loš znak je bio da jaje potone.

Sveti Jovan Krstitelj rođen je nedaleko od Jerusalima, njegov otac Zaharija bio je prvosveštenik, a majka mu se zvala Jelisaveta. Rođenje, život i smrt ovog sveca praćeni su čudima Božjim: Zahariju se, dok je služio u hramu, javio anđeo Gospodnji, kazavši da će mu žena, iako stara, zatrudnjeti i roditi sina.

Došapnuo mu je i da sinu treba dati ime Jovan i da će se kroz njega mnoga srca obratiti Gospodu. Zaharija je bio zbunjen i nije povjerovao u vijest arhangela, zbog čega je ostao nijem do rođenja Jovanovog. Tada se uvjerio da mu je sin čudotvorac kojeg je Bog poslao da pripremi dolazak obećanog Spasitelja.