Ekstremne vremenske nepogode koje se događaju širom svijeta na dnevnoj bazi puno utiču na život ljudi na pogođenim područjima.

Foto: Ilustracija, pixabay

Prije nekoliko dana zapadnu Evropu i Veliku Britaniju pogodila je velika oluja koja je širom evropskog kontinenta paralisala život. Vremenska prognoza uveliko pomaže ljudima da se pripreme za takve stvari i spriječe štetu.

Međutim, kako nastaju vremenske prognoze? I još važnije, zbog čega toliko griješe?

Podaci koji se tiču vremenskih prilika i stanja u atmosferi se prikupljaju i čuvaju u moćnim superkompjuterima. Mjere se temperature vazduha, pritisak, vlažnost, kao i brzina vjetra. Ovi podaci se prikupljaju na globalnom nivou, pa se na osnovu njih određuje vremenska prognoza.

Otežavajuća okolnost je, zapravo, brzina kojom superkompjuteri uspijevaju da obrade podatke o stanju u atmosferi. Tako je baš prije nekoliko dana objavljena vijest da Velika Britanija ulaže 1,4 milijarde eura u superračunar koje će im služiti upravo za prognozu vremena.

Meteorolozi, pritom, sprovode dodatna mjerenja, kako bi predvidjeli bilo kakve promjene i na temelju njih upotpunili prognozu.

Zašto su prognoze često pogrešne uprkos detaljnim i opširnim podacima?

Naša atmosfera je toliko osjetljiva da i najmanje promjene u svjetskim okeanima, na primjer, mogu uticati na to kakvo će vrijeme biti na kopnu. Atmosfera je širok i složen sistem, pa je zato nemoguće precizno nadgledati je u cjelini, što znači da su propusti u meteorološkim ispitivanjima neizbježni.

Na primjer, sedmodnevna prognoza tako će se vrlo vjerovatno promijeniti.

Ipak, dobre vijesti su da će s razvojem tehnoloških dostignuća i sistem praćenja vremenskih prilika biti sve precizniji. Tako britanski Met Office navodi da je četvorodnevna prognoza danas tačna kao što je prije trideset godina bila prognoza za jedan dan.

Ni dugoročne prognoze nisu naodmet i dobar su pokazatelj da li će vlažnost, na primjer, biti iznad ili ispod prosjeka.

Takođe, postoje kompjuterski programi koji nam omogućuju da predvidimo klimu i nekoliko decenija unaprijed, piše BBC.

Kakvo nevrijeme je teško predvidjeti?

Poteškoću predstavlja precizno prognoziranje za određenu lokaciju. Padavine su posebno nezgodne i nepredvidive. Često pomislimo da je vremenska prognoza pogriješila jer smo očekivali pljusak, a nije se dogodio. Zapravo, vjerovatno se dogodio, samo nekoliko kilometara od nas.

Takođe, različite svjetske meteorološke organizacije koriste svoje kompjuterske programe, zbog čega je moguće dobiti nekoliko prognoza koje nisu istovjetne za jedno područje.

Sve je veći broj i aplikacija zaduženih za praćenje vremenskih prilika, koje nerijetko koriste drugačije pristupe prognoziranju. Ako postoji 30 odsto šansi da će pasti kiša, jedna aplikacija će označiti vrijeme kišobranom, dok će druga to učiniti oblačićem, jer i dalje postoji 70 odsto šanse da će biti suvo.

Svakako, s razvojem sve istančanije tehnologije, i sama vremenska prognoza će postati preciznija, brže dostupna i odnosiće se na uže određena područja.