Moja plata je 866 eura. Toliko ima neka higijeničarka u Tivtu, kazala je doktorka Vjera Lipovac Usanović.

Foto: Sindikat doktora medicine

Iz Sindikata doktora medicine Crne Gore je saopšteno da je ona jedan od 26 pneumoftiziologa u Crnoj Gori.

"Pacijenti tivatskog Doma zdravlja je vole i izdvajaju od ostalih ljekara jer, i nakon 26 godna staža, i dan danas daje opširne i jasne anamneze i s njom znaju na čemu su. Takvom ljekaru je zabranjeno da ovu izjavu da u svojoj ordinaciji. U kadru ne vidite ni zdravstvenu ustanovu u kojoj radi", ističe se u saopštenju Sindikata doktora medicine Crne Gore.

"Smatrala sam da nema potrebe za posebnim dozvolama jer nemam namjeru bilo koga da kritikujem već da samo govorim o problemu koji bi mogao da se preduprijedi. Neshvatljivo mi je da moram da tražim dozvolu za riječ kao neko ko je akademski građanin koji bi trebalo da ima slobodu govora i mišljenja. Vjerujte da je ovo jako porazno za mene", istakla je Lipovac Usanović.

U saopštenju se navodi da je poraz našeg društva i iznos plate ljekara specijaliste.

"Moja plata kao specijaliste je 866 eura. Osnovna plata mi je 733 eura i na minuli staž dobijam još 133 eura. Toliko ima higijeničarka u nekom od preduzeća u Tivtu. To je poražavajuće. Da ne govorimo o platama drugih medicinskih radnika. Mislim da je red da se o tome javno progovori i sve one silne brojke koje se pominju i plate ljekara apsolutno nijesu tačne. Poruka za Ministarstvo zdravlja bi bila da zdravstvo u Crnoj Gori ne čine ustanove kao građevinski objekti, oprema i slično, na čemu oni insistiraju. Stub zdravstvenog sistema su ljudi. Bilo da se radi o doktoru, sestri ili nemedicinskim radnicima. Svi smo dio istog tima", rekla je ona.

Na pitanje da li Crna Gora ima dovoljno pneumoftiziologa ovako odgovara:

"Ukupan broj ljekara specijalista je 26. Starosti 55 godina i više godina je 17. Posljednja specijalizacija je završena 2015. godine. Problem je što mi više nemamo pneumoftiziologa. A, vrlo je važno zato što je u porastu broj opstuktivnih bolesti, alergija, astmatičnih pacijenata, nažalost, maligniteta i to je ono što nas zabrinjava", rekla ie Lipovac Usanović.

Iz Sindikata doktora medicine pojašnjavaju da se pneumoftiziolog prvenstveno bavi tuberkulozom, kao i da se od nje u 2019. razboljelo 10 miliona ljudi, dok je milion i po umrlo.

"Mi u Crnoj Gori imamo mali broj zaraženih i spadamo u grupu zemalja sa malom incidencom obolijevanja. To je naša sreća. Mislim da je 13 oboljelih na sto hiljada. Tačan podatak ne mogu da vam dam pošto evidenciju o tome vodi Brezovik", rekla je Lipovac Usanović.

Pneumoftiziolozi i korona: "Ni tamo ni ovamo"

Ona je kazala da su pneumoftizilozi neprepoznati kao neko ko je u primarnoj zdravstvenoj ustanovi podrška izabranim doktorima, filter za bolnicu, odnosno sekundarnu i tercijarnu ustanovu i nijesu ni tamo ni ovamo.

"U vrijeme korone najmanje su pominjani pulmolozi i pneumoftiziolozi. A, vjerujte da nije mala uloga bila i Centra za podršku i laboratorije i svih na primarnom nivou. Najveći filter za otkrivanje je bila primarna zdravstvena zaštita. Svi smo mi bili u tom timu koji je doprinio ovome što je danas, ali nažalost o tome se malo priča. Nadam se da više nećemo proživljavati dane koji su iza nas. Kad ujutru dođete na posao, a uveče ne možete da dočekate da saznate rezultate testiranih toga dana, ne znate da li ste bili u kontaktu s nekim ko je obolio, a pri tom, ako postoji mogućnost da ste bili u kontaktu, da vam se možda zatvara dom zdravlja, da kolege idu u karantin. To je veliki osjećaj odgovornosti i, moram priznati, straha", kazala je Lipovac Usanović.

Na pitanje da li je kontrola stranaca na koronu koji dolaze u Crnu Goru na zadovoljavajuća odgovara da bi voljela da sve granice budu bolje kontrolisane.

"Svaki stranac bi trebalo da ima potvrdu da je testiran u posljednjih 48 sati, kao što to rade druge zemlje, bez obzira na to da li se radi o aerodromima, graničnim prelazima i lukama. Tada bih i ja bila sigurnija. Ovako, svaka povreda stranca i svaki dolazak stranca u našu zdravstvenu ustanovu je visoki rizik za domicilno stanovništvo. Trebalo bi da imamo veću kontrolu zbog tuberkuloze jer u svijetu nije nepoznanica da su se pojavila dva nova oblika koja, na svu sreću, mi sada nemamo, ali smo imali i takve slučajeve. Riječ je o dvije forme tuberkuloze koje se ne liječe standardnim ljekovima. Terapija je jako skupa jer su ti oblici rezistentni na standardne ljekove kojima se liječi obična tuberkuloza. Naši studenti kad idu na školovanje u Ameriku, to im se traži. Našim pomorcima, takođe. Zašto bismo mi zazirali od toga? Na medicinskom fakultetu su nas učili o bolestima. Ja želim da učim o zdravlju", rekla je Lipovac Usanović.