Član Glavnog odbora Građanskog pokreta URA Miodrag Đuranović saopštio je da je Crna Gora činjenjem dosadašnje vlasti stigla do 3,7 milijardi eura duga ili oko 90 odsto BDP-a, a da će vjerovatno do kraja godine biti i 100 odsto.

Foto: Ilustracija, Pixabay

"Već je preko 8000 ljudi, zvanično, izgubilo posao, a sigurno je još toliko onih koji su radili na crno... Šta nam je činjeti u budućem periodu je za ozbiljnu analizu, ali je jedno sigurno, moramo se posvetiti proizvodnji, poljoprivredi, stočarstvu, jer su to grane u kojima možemo biti konkurentni sa cijenama a, 'prave' subvencije bi natjerale domaće proizvođače da se vrate, u ovom teškom periodu, djelatnostima od kojih će moći da prežive oni i njihove porodice", kazao je Đuranović.

Kako je istakao, nije normalno da, u državi koja ima Zetsku i Bjelopavlićku ravnicu, imamo uvoz paradajza od skoro 6 miliona eura u prošloj godini.

"Uvozimo krompira 3,5 miliona, luka 2,5 miliona, šargarepe 1,3, a krastavca milion eura. Uvoz hrane od 474 miliona eura ukupno je tragičan i sigurno je da u našoj državi veliki dio hrane koju uvozimo možemo i proizvesti. Uvoz jaja od dva miliona, vode od 10, piva i vina od skoro 18 miliona, goveđeg i živinskog mesa od preko 35 miliona, a svinjskog od čak 52, nam govori da postoji ogroman potencijal za bavljenje stočarstvom i poljoprivredom", navodi Đuranović.

Prema njegovim riječima, suštinski problem koji udaljava ljude od bavljenja ovim djelatnostima je tržište.

"Naši trgovački lanci moraju imati puno više sluha da domaći proizvođači imaju prednost i prostor na policama u objektima. Ako nemaju prostora u trgovinama, ako im snižavaju otkupne cijene, ako im ne plaćaju na vrijeme, onda ne možemo ni očekivati da se ljudi bave proizvodnjom".

Član Glavnog odbora URA napomenuo je da treba razmisliti i o zakonskoj normi od 30 dana vezanoj za plaćanje uzete robe, da bi mogli svi na vrijeme završavati svoje obaveze i funkcionisati na pravi način.

"Po zakonu je 30 dana valuta plaćanja, pa bi jako značajno da to plaćanje bude u okviru zakonskih propisa. Ako oko milijardu eura prihoduju trgovacki lanci kod nas, onda je sigurno da imaju prostora puno više, za što širi domaći asortiman koji bi mnogim stanovnicima omogućio plasman i sigurnost. Na njima su sada velika odgovornost i očekivanja".

Đuranović se osvrnuo i na primjere Bugarske i Češke, koje, kao članice EU, u svojim maloprodajama imaju određeni prostor, procentualni, na policama, za domaće proizvode na svim sektorima.

"Pohvalno je kako je većina naših trgovina odreagovalo u ovom periodu korone i forsiralo domaće, uz nižu maržu i sekundarna izlaganja. Čak su to bile ideje i predlozi samih trgovačkih lanaca. To je pravac kojim bi trebalo da idemo u narednom period, jer su dobra saradnja trgovaca i proizvođača dobitna kombinacija za crnogorsku privredu", zaključio je Đuranović.