Džozef Bajden bio je potpredsjednik SAD u dva mandata, i to s velikim uticajem na politiku SAD. Važnu ulogu igrao je i kao senator, a u politici je opstajao uprkos teškim trenucima koje je doživio na privatnom planu. 

Foto: Screenshot, YouTube/ABC News

--> CNN javlja - Džo Bajden je novi predsjednik SAD-a

--> Bajden: Ameriko, čast mi je što si me izabrala

Džozef Robinet Bajden

Datum rođenja: 20. novembar 1942.

Mjesto rođenja: Skranton, Pensilvanija 

"Prava hrabrost je kada imate veoma malo šanse za pobjedu, ali nastavljate da se borite" - Džo Bajden

Džo Bajden je rastao u Skrentonu u Pensilvaniji kao i u okrugu Nju Kasl u Delaveru. Osnovne studije završio je na Univerzitetu u Delaveru 1965. godine. Diplomu pravnika stiče na Univerzitetu Sirakjus u Njujorku 1968. Prije toga se oženio (1966) Nejlijom Hanter, s kojom je dobio troje djece.

Pošto je diplomirao pravo, Bajden se vratio u rodni Delaver gdje je radio kao tužilac. Ubrzo prelazi u politiku tako što postaje član savjeta Okruga Nju Kasl od 1970. do 1972. godine.

Godina 1972. je veoma važna za njegovu dalju karijeru zato što je tada izabran u Američki senat. Imao je tek 29 godina, a samo četiri osobe su bile mlađe kada su birane u Senat.

Međutim, iste godine doživljava prvu veliku tragediju. Njegova žena i ćerka nastradali su u saobraćajnoj nesreći, a dvojica sinova bili su ozbiljno povrijeđeni.

Iako je tada bio na ivici da se povuče iz politike, saradnici su ga ubijedili da uđe u Senat, u koji je poslije šest puta reizabran, što ga je učinilo senatorom iz Delavera sa najdužim stažom.

Ponovo se oženio 1977. godine nastavnicom Džil Džejkobs. S njom je dobio ćerku. Bajden je bio i vanredni profesor prava na jednom univerzitetu.

Kao senator posebno je obraćao pažnju na spoljnu politiku, kriminal i borbu protiv narkotika. Dva puta je bio član Komiteta za spoljne poslove, i jednom član Komiteta za pravdu.

Predsjedničke nominacije 

Bajden je ušao u trku za demokratskog kandidata za predsjednika SAD 1988. godine, ali se povukao pošto je otkriveno da su djelovi njegovih govora bili plagirani. Autor tih govora bio je lider britanske Laburističke partije Nil Kinok.

Ponovo je pokušao da dođe do kandidature 2008. godine, ali nije imao uspjeha. Povukao se nakon što je bio peti poslije unutarstranačkih izbora u Ajovi.

Pošto je Barak Obama osigurao dovoljno delegata za predsjedničku nominaciju, Bajden je postao glavni favorit za potpredsjedničko mjesto, i njih dvojica su obezbijedili nominaciju.

Na predsjedničkim izborima 4. novembra Barak Obama je pobijedio Džona Mekejna (čiji je kandidat za potpredsjednika bila Sara Pejlin). Na tim izborima Bajden je lako osvojio novi mandat u Senatu, od kojeg je odustao zbog potpredsjedničkog mjesta, na koje je stupio 20. januara 2009. godine.

U novembru 2012, Obama i Bajden su osvojili još jedan mandat, ovoga puta pobijedivši Mita Romnija i Pola Rajana.

Kao potpredsjednik, Bajden je bio veoma aktivan u američkoj administraciji. Njegovi savjeti imali su veliki uticaj na Baraka Obamu, koga je javno veoma jasno i glasno podržavao.

Bili su mu dodjeljeni važni zadaci. Pomogao je da se izbjegne nekoliko budžetskih kriza i odigrao je ključnu ulogu u oblikovanju američke politike u Iraku.

Međutim, 2015. godine Bajden doživljava još jednu tragediju. Njegov najstariji sin Bo (46) umire od tumora na mozgu. Iskustvo je kasnije opisao u memoarima "Obećaj mi, tata: Godina nade, teškoća i svrhe".

Objavio je da neće ući u predsjedničku trku 2016. godine, jer je njegova porodica još u žalosti. Ali je podržao Hilari Klinton, koja je izgubila izbore od Donalda Trampa.

Dokaz bliskih odnosa Bajdena i Obame je Predsjednička medalja slobode koju mu je Obama dodijelio nedjelju dana prije nego što su napustili dužnost. Tam prilikom ga je nazvao "bratom".

Džo Bajden i njegova žena osnovali su humanitarnu fondaciju.

Izbori 2020. godine

Pošto je Tramp stupio na mjesto predsjednika, Bajden je ostao aktivan kao njegov veliki kritičar.

Njegova popularnost i dalje je bila veoma visoka, iako je bio suočen i sa optužbama za neprimjerene fizičke kontakte sa raznim ženama prošle godine.

Tada su počele spekulacije da će se kandidovati za predsjednika, a to je konačno potvrdio u aprilu 2019, kada je ušao u trku sa ostalim demokratama.

Naravno, odmah se istakao kao favorit. 

Poslije prvih unutarstranačkih izbora, Berni Sanders je djelovao kao najizvjesniji kandidat. Međutim, brige zbog Sandersove prihvatljivosti na predsjedničkim izborima mobilisale su umjerene glasače, i Bajden je odnio pobjedu u Južnoj Karolini.

Kandidati su počeli da se povlače i u martu su ostali samo Bajden i Sanders. Poslije krize izazvane koronavirusom, Sanders je konačno odustao u aprilu i tako je Bajden postao predsjednički kandidat demokrata.

U avgustu je izabrao Kamalu Haris za kandidatkinju za potpredsjednika.