Postoji mnogo faktora koji utiču na dugovječnost, a zdrava ishrana je jedan od njih. 

Foto: Ilustracija/ Unsplash.com

Prema doktorki Širin Kasam, već decenijama znamo da zdrava ishrana može pozitivno da utiče na životni vijek i zdravlje.

Naveliko su poznate "plave zone" u kojima ljudi žive najduže i najzdravije, a u njima je i najveća koncentracija stogodišnjaka.

Plave zone se nalaze u Ikariji u Grčkoj, Okinavi u Japanu, Sardiniji u Italiji, Loma Lindi u Kaliforniji i Nikoji na Kostariki.

Ishrana stanovnika tih djelova svijeta odlikuje se visokim unosom povrća, voća, žitarica i mahunarki. Ova hrana bogata hranjivim materijama povezana je sa manjim rizikom od zdravstvenih problema koji ugrožavaju dugovječnost, poput bolesti srca ili moždanog udara.

- Plavim zonama je zajednička ishrana koja je pretežno ili isključivo bazirana na biljkama, sa naglaskom na konzumaciju pasulja kao glavnog izvora proteina. Nedavne studije potvrdile su da je prelazak na biljnu ishranu u bilo kojoj dobi koristan, tvrdi dr Kasam.

Naime, biljna ishrana je puna hranjivih materija, poput vlakana, polifenola, vitamina, minerala i stotina fitohemikalija, koje zajedno djeluju na smanjenje rizika od hroničnih stanja podstičući bolje zdravlje crijeva, smanjujući upalu i poboljšavajući regulaciju glukoze.

Biljna ishrana je najzdravija

Istraživanje objavljeno u časopisu PLOS Medicine takođe naglašava pozitivne učinke režima ishrane biljnom hranom na dugovječnost. Istraživački tim otkrio je da prelazak na biljnu ishranu od 20. godine može da produži životni vijek za 10,7 godina kod žena, i 13 godina kod muškaraca.

"Pokazalo se da se najveće dobrobiti javljaju konzumiranjem više mahunarki, cjelovitih žitarica i orašastih plodova", dodala je doktorka, prenosi Index.hr.

Iako je ono što uključuje ishrana u plavim zonama najvažnije, hrana koja se izbjegava takođe igra važnu ulogu.

Naime, hrana koja se jede rijetko ili nikad sadrži dodatne masti, so, šećer ili konzervanse. Dakle, ne jedu se prerađena hrana, slatke poslastice, rafinisani ugljeni hidrati, crveno i prerađeno meso, gazirana pića, sokovi i energetski napici.